Nalet na srnu, divlju svinju ili neku drugu životinju na cesti za mnoge vozače može značiti ne samo neugodno iskustvo nego i velik financijski trošak. Dosad su vozači u određenim slučajevima mogli računati na naknadu štete putem police osiguranja ugovorene preko Hrvatskog lovačkog saveza, no izmjene Zakona o lovstvu donose značajne promjene. Od 14. studenoga 2026. godine na snazi su nova pravila prema kojima se odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač utvrđuje prema krivnji sudionika.
To znači da vozač koji je poštovao prometne propise, a nije mogao izbjeći životinju na cesti, više ne može automatski računati na odštetu.
Najvažnija novost odnosi se na situacije u kojima nema krivnje ni na strani vozača ni na strani lovoovlaštenika. U takvim slučajevima svatko snosi vlastitu štetu, što znači da bi vozač popravak svojeg automobila mogao morati platiti iz vlastitog džepa.
Tisuće naleta na divljač i milijunske štete
Koliko je ovaj problem raširen, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Samo tijekom 2025. godine na hrvatskim prometnicama evidentirana su čak 6163 naleta vozila na divljač, piše HAK Revija.
U tim je prometnim nesrećama šest osoba teško ozlijeđeno, a 49 ih je zadobilo lakše ozljede. U najvećem broju slučajeva na kolnik je istrčala srneća divljač.
Od 2018. do travnja 2026. godine prijavljeno je ukupno 39.614 šteta nastalih zbog naleta na divljač, a za njih je isplaćeno više od 48 milijuna eura. Samo tijekom 2025. godine isplaćeni iznos dosegnuo je gotovo 15 milijuna eura.
Upravo su veliki troškovi naknade šteta jedan od razloga zbog kojih se pristup odgovornosti mijenja.

Kada za štetu odgovara vozač, a kada lovačko društvo?
Dosadašnji sustav u kojem se odšteta u slučaju naleta na divljač mogla potraživati putem jedinstvene police osiguranja ugovorene preko Hrvatskog lovačkog saveza zamjenjuje se drukčijim modelom.
Novi članak 80. Zakona o lovstvu propisuje da se odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač utvrđuje prema krivnji.
Zakon pritom jasno određuje dvije situacije u kojima postoji odgovornost.
Vozač odgovara za štetu ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno prometnim propisima, prometnim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama.
To znači da se posebna pozornost mora posvetiti prometnim znakovima koji upozoravaju na mogućnost nailaska divljači, ali i prilagodbi vožnje stvarnim uvjetima na cesti.
Primjerice, nije dovoljno samo poštovati istaknuto ograničenje brzine. Vozač mora brzinu prilagoditi i stanju kolnika, vidljivosti, vremenskim uvjetima, noći, sumraku ili magli. Ako zbog neprilagođene brzine ne uspije pravodobno reagirati na pojavu životinje, može snositi odgovornost za nastalu štetu.
Lovoovlaštenik odgovara za štetu ako se utvrdi da je nalet vozila na divljač nastao zbog provođenja skupnog lova.
Drugim riječima, ako su lovci organizirano tjerali divljač, a ona je zbog takve aktivnosti istrčala na prometnicu i prouzročila nesreću, odgovornost je na lovoovlašteniku u čijem se lovištu dogodio nalet.

Što ako ni vozač ni lovci nisu krivi?
Ovo je jedna od najvažnijih promjena za vozače. Članak 80. stavku 7. propisuje da, ako se utvrdi kako ni vozač ni lovoovlaštenik nisu krivi jer su poduzeli sve radnje koje su bile u njihovoj moći i razumne mjere za smanjenje rizika, svatko snosi svoju štetu.
To znači da vozač koji je poštovao prometne propise, prilagodio brzinu uvjetima na cesti i nije mogao izbjeći nalet životinje neće automatski dobiti naknadu od lovačkog društva.
Ako pritom nije bilo ni skupnog lova koji bi uzrokovao izlazak divljači na cestu, trošak popravka automobila ostaje na vozaču.
Upravo je to najveća financijska promjena koju donosi novi zakon.
Pokriva li štetu polica Hrvatskog lovačkog saveza?
Važno je razumjeti da polica osiguranja od odgovornosti lovoovlaštenika ne znači automatsko pravo na naknadu štete nakon svakog naleta na divljač.
Osiguranje se aktivira kada postoji zakonska odgovornost njegova osiguranika, odnosno lovoovlaštenika.
Ako je šteta nastala zbog skupnog lova, postoji osnova za odgovornost lovačkog društva i naknadu putem odgovarajuće police osiguranja.
Međutim, ako se utvrdi da lovoovlaštenik nije odgovoran za nesreću, njegova polica ne predstavlja osnovu za isplatu štete na automobilu.
Tko uklanja stradalu divljač s ceste?
Novi zakon preciznije uređuje i postupanje nakon prometne nesreće u kojoj je stradala divljač. Divljač stradalu u prometu na neograđenim javnim cestama zbrinjava lovoovlaštenik najbližeg lovišta.
O tome ga obavještava upravitelj ceste, koji je prethodno dužan provesti potrebne sanitarno-prometne mjere kako bi se osigurala sigurnost prometa i nesmetano zbrinjavanje životinje.
Zakon također propisuje novu obvezu lovoovlaštenika. Oni moraju pratiti migraciju divljači i jednom godišnje o tome dostavljati izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama koje graniče s njihovim lovištem.
Kako se vozači mogu zaštititi od velikih troškova?
Posebno je važno znati da standardna polica obveznog automobilskog osiguranja ne pokriva štetu na vlastitom vozilu nastalu naletom na divljač. Njezina je osnovna namjena pokrivanje štete koju vozač svojim vozilom prouzroči drugim osobama.
Zbog novih zakonskih pravila vozačima se preporučuje provjeriti imaju li ugovoreno kasko osiguranje koje uključuje nalet na divljač ili posebno dodatno osigurateljno pokriće za takve situacije.
Pritom nije dovoljno samo provjeriti naziv police. Važno je pročitati njezine uvjete, provjeriti ograničenja iznosa naknade, eventualnu franšizu te obveze koje osiguravatelj propisuje nakon nesreće.
Izmjene Zakona o lovstvu tako donose bitnu promjenu: sam nalet na divljač više ne znači i pravo na naknadu štete od lovačkog društva. Odgovornost će se utvrđivati u svakom pojedinom slučaju, a vozači koji nemaju odgovarajuće dodatno osiguranje mogli bi se suočiti s neugodnim troškom popravka automobila.








