Turopolje i Velika Gorica odavnina su poznati po obrtništvu. Povijesni zapisi otkrivaju da je davne 1602. godine kralj Rudolf II. podijelio je Velikoj Gorici sajamsko pravo održavanja četiri godišnja i tjednog sajma. Godine 1831. Velika Gorica dobiva još dva godišnja sajma, a početkom dvadesetog stoljeća tu se održavalo 12 godišnjih i redovni tjedni sajmovi. Održavanje sajmova poticali su razvoj obrta i trgovine pa sve veći broj obrtnika naseljava Veliku Goricu.
Turopoljski obrtnici imali su i Pravila ceha, koja su propisivala odnose među majstorima, djetićima i dečkima, odnose u upravi ceha, o brizi za bolesne majstore, skrbi prema udovicama, pokopima i provodima.
Onaj tko nije bio član ceha nije se smio baviti obrtom. Specifičnost Velikogoričkog ceha je što je okupljala obrtnike raznih struka. Iz prvog popisa cehovskih majstora iz 1847. godine saznajemo da je u Velikoj Gorici bilo 35 obrtnika.
Obrtnim zakonom iz 1872. godine ukinuti su cehovi, a obrtnici se udružuju u zadruge. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih obrtnika održana je 7. travnja 1907. u Zagrebu, a zemaljska vlada iz je potvrdila pravila tek sredinom kolovoza 1908. godine. Prateći zbivanja na državnoj razini, niti velikogorički obrtnici ne zaostaju u organiziranom djelovanju.
Već 27. lipnja 1908. godine osnovana je Mjesna organizacija Saveza hrvatskih obrtnika u Velikoj Gorici. Na čelu joj je bio pročelnik Janko Bačani, klobučarski obrtnik. Velikogorička organizacija održavala je redovitu vezu sa središnjicom, učlanjivala nove obrtnike i sakupljala članarinu, širila obrtnički tisak, davala savjete i podršku članstvu.
Savez hrvatskih obrtnika
U razdoblju od 1924. do 1929. godine nastupile su organizacijske poteškoće, a obrtnici su se našli u teškom položaju. Bilo je sve manje posla, rasle su obveze, smanjivali se prihodi, a nisu bili zaštićeni ni od koga.
Grupa mladih velikogoričkih obrtnika osjetila je potrebu da se nakon višegodišnjeg zastoja ponovno strukovno povežu i organiziraju. Na inicijativu Nikole Buture 25. veljače 1930. održan je sastanak na kojem je odlučeno da se Mjesna organizacija Saveza hrvatskih obrtnika u Velikoj Gorici reorganizira. Konstituirajuća skupština za kotar Veliku Goricu održana je 9. ožujka 1930. godine.
Udruženje zanatlija za srez Velika Gorica okupljalo je sve obrtnike velikogoričkog kotara. Od 1953. godine djeluje kao Zanatska komora, a iza toga nekoliko puta mijenja naziv. Godine 1970, prema rješenju izdanom od „Stanice javne sigurnosti“ Općine Velika Gorica registrirano je kao „Udruženje samostalnih zanatlija u Zagrebu – Podružnica Velika Gorica“. Danas djeluje pod nazivom Udruženje obrtnika Velika Gorica. Udruženje samostalnih zanatlija imalo je svoje sjedište u Zagrebačkoj ulici, zajedno sa Zanatskom zadrugom VE-GA.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do procvata obrtništva i povećanja broja obrtnika na velikogoričkom području. Pojavljuje se potreba za novim, većim prostorom za djelovanjem, ali i za profesionalizacijom usluga i aktivnosti.
Dom obrtnika – Kula
Godine 1985. Udruženje samostalnih privrednika Općini Velika Gorica upućuje zahtjev za dodjelom zgrade u Kurilovečkoj ulici, „kako bi je preuredili u poslovno-izložbeni centar udruženja samostalnih privrednika,“. U traženoj, tada napuštenoj ruševnoj zgradi ranije je bila smještena srednja škola, odnosno Centar usmjerenog obrazovanja „8. svibanj 1945.“
Molbi Udruženja je udovoljeno i obrtnici su vlastitim sredstvima 1986. godine započeli obnavljati i uređivati zgradu Doma obrtnika, takozvanu Kulu.
Srednjoškolski centar je preseljen u novu školsku zgradu koja je izgrađena uoči Univerzijade u Ulici kralja Stjepana Tomaševića. Obnova Kule završila je 1987. godine, kada se Udruženje i seli u novouređene prostore. Na adresi Kurilovečka ulica 5, djeluje i danas.
Danas velikogoričko Udruženje okuplja oko 1800 članova kroz 11 strukovnih cehova: metalaca, plastičara i ostalih proizvodnih struka, ceh drvnih struka, tiskara i prerade papira, ceh frizera, kozmetičara i pedikera, ceh krojača, tradicijskih, umjetničkih obrta i proizvođača suvenira, ceh auto struka, ceh elektromehaničara i elektroničara, ceha za pružanje intelektualnih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti, ceh ugostitelja, ceh trgovaca, pekara i mesara, ceh prijevoznika i ceh građevinara i struka vezanih za građevinarstvo.
Bogata povijest turopoljskih i goričkih obrtnika mogla se vidjeti na izložbi koju je 2021. u Muzeju Turopolja organiziralo Udruženje obrtnika Velike Gorice, autori izložbi su Aleksandar Božić i Barica Sakoman Božić.
.