U Vijećnica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u četvrtak, 9. listopada od 19 sati održat će se predavanje „80. godišnjica organiziranog progona i stradanja njemačke manjine u Hrvatskoj“. Predavač je Goran Beus Richembergh, a nakon predavanja slijedi otvorenje dokumentarne izložbe u Galeriji Trumbetaš, čiji je također autor.
Njemačka etnička zajednica na hrvatskim područjima živi u kontinuitetu 8 stoljeća, a nakon valova organiziranog naseljavanja kolonistâ u 18. i 19. stoljeću osobito brojna bila je na područjima Slavonije, Srijema i Baranje.
Oko 170 tisuća Nijemaca živjelo je na područjima današnje Hrvatske do Drugoga svjetskog rata (od oko 550 tisuća na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije), a njemačka okupacija i uspostava NDH njemačku su manjinu stavile u specifični položaj.
Još 1944. AVNOJ je sve Nijemce proglasio narodnim neprijateljima kojima će biti oduzeta sva imovina. Nakon što je, uslijed široke propagandne kampanje okupacijskih vlasti, u velikom zbjegu tijekom listopada i studenoga 1944. prema Njemačkoj i Austriji evakuirano više od 100 tisuća njemačkih civila iz Hrvatske.
Oni koji su ostali, posve uvjereni da nikome ništa nisu skrivili, bili su izloženi osveti i drakonskim kaznama novih komunističkih vlasti. Izbjeglima je zabranjen povratak, oduzeta im je sva imovina (preko 20 tisuća imanja), a veliki broj njih bio je protjeran u Njemačku ili interniran u posebne logore za Nijemce od kojih su najveći bili Velika Pisanica, Josipovac, Krndija, Valpovo i Šipovac-Našice.
U tim sabirnim i radnim logorima vladala je visoka stopa smrtnosti od gladi, iscrpljenosti, tifusa i drugih bolesti. Kad su logori raspušteni preživjeli se više nisu imali gdje vratiti i mnogi su morali početi život iznova, nerijetko skrivajući identitet, mijenjajući imena i prezimena i seleći se u druga mjesta.
Njihovo iseljavanje u Njemačku ili druge zemlje trajalo je još desetljećima. Sličnu sudbinu doživjelo je još najmanje 12 milijuna etničkih Nijemaca na Istoku Europe. Danas je njemačka manjina u Hrvatskoj malobrojna zajednica od tek nešto više od 3 tisuće pripadnika, ali je još uvijek vitalna i aktivna u svojim nacionalnim udrugama u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru i Siraču, piše u najavi predavanja.
