Na Matičinom četvrtku u Područnoj knjižnici Galženica predstavljena je monografija dr. sc. Đure Škvorca “Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992. – 1995.”
Đuro Škvorc umirovljeni je pukovnik Hrvatske vojske i bivši djelatnik Hrvatskog vojnog učilišta. Bavi se istraživanjem povijesti Domovinskog rata, a istražuje lokalnu i crkvenu povijest 20. stoljeća. Uz to, Škvorc je, u Koprivničko-križevačkoj županiji i voditelj projekta Ministarstva branitelja „Promicanje istine o Domovinskom ratu u osnovnim i srednjim školama“.
Monografija “Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini” nagrađena je Zlatnom poveljom Matice hrvatske za 2022. godinu, a objavljena je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Uz autora, o knjizi su govorili urednik i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji Vladimir Krpan, zatim povjesničar i član uredništva te tajnik petrinjskog Ogranka Matice hrvatske Ivan Latinčić i dr. sc. Darjan Godić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Monografija sadrži i dokumente Međunarodnog suda iz Haaga
Radi se o knjizi koja je nastala na temelju doktorskoga rada Đure Škvorca, kojeg je obranio na Sveučilištu u Zadru 2016. godine. No, Škvorc je pojasnio kako je monografija izmijenjena i nadopunjena novim izvorima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, koji u vrijeme pisanja doktorata nisu bili dostupni, kao i nekim novim saznanjima o bivšoj JNA, Teritorijalnoj obrani i Posebnim jedinicama a Banovini.
Iako nije imao namjeru objavljivati ovu monografiju, na to ga je potaknuo nesretni potres koji je prije dvije godine pogodio Banovinu i natjerao dio ljudi da ponovno napuste svoje domove kao u Domovinskom ratu.
– Vrijednost knjizi daje širina kojom su opisivani svi bitni elementi i ovo djelo predstavlja svojevrsnu enciklopediju podataka o oružanoj sili pobunjenih Srba na Banovini. Uz to, knjiga je pisana i na prilično pregledan način koji je lako pratiti, zbog čega je smatram izvrsnom literaturom kako za širu javnost, tako i za studente povijesti – naglasio je u svom izlaganju Ivan Latinčić.
“Ovo je knjiga za budućnost”
– Ova knjiga nije ni za prošlost, ni za sadašnjost, ona je za budućnost u kojoj će nastaviti prevladavati zaborav, neznanje i ravnodušnost. Ona je opomena svima nama da, ako želimo imati bolju budućnost, ne smijemo zaboraviti prošlost – kazao je, između ostalog, Darjan Godić iz Hrvatskog instituta za povijest.
Navodeći niz razloga za nastajanje ove monografije, kao i načine kako je dolazio do građe potrebne za pisanje ovoga povijesnog i za Hrvatsku važnoga “dokumenta”, Škvorc je objasnio zašto se promocija održava u našem gradu.
– Knjiga je predstavljena u Velikoj Gorici iz više razloga, a neki od njih sežu još u ratne devedesete kada je veliki broj Petrinjaca tada našao utočište upravo u Turopolju, iako je i njemu prijetila slična sudbina. Uz to, na petrinjskim ratištima bili su i pripadnici velikogoričke 153. brigade HV – rekao je Škvorc. Opisao je i kako je dolazio do građe potrebne za pisanje ovoga povijesnog i za Hrvatsku važnoga dokumenta.”
U knjizi “Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992. – 1995.” radi se o vrijednom sadržaju temeljenom na dugogodišnjem istraživačkom radu autora, napisana je na 387 stranica i obiluje kvalitetnim i originalnim fotografijama.
Korišteni i izvori sa srpske strane
U radu je korišten tisak s obje strane ratne granice, posebno razna stručna izdanja, memoarsko gradivo, brojnije sa srpske strane, ali i razni zbornici objavljenih dokumenata. Oni, u ovoj knjizi s razmjerno šturom, ali kvalitetnom historiografskom i drugom stručnom literaturom, pomažu staviti događaje s ratne Banovine u pravilan kontekst.
– Osim što tema može biti zanimljivo povijesno štivo s pregledom brojnih dokumenata, zasigurno se sadržaj knjige (ili bar jedan njezin dio) može koristiti i kao nastavni materijal u vojnoj izobrazbi – rekao je urednik Vladimir Krpan.
U jednoj od recenzija ove knjige, izv. prof. Ivica Miškulin zaključio je da je autor uspio u dvije temeljne svrhe: Argumentirano pokazati da je oružana pobuna pobunjenih Srba na području Banovine bila sastavni dio ukupnog oružanog napora Srbije te da su njihove jedinice sudjelovale u brutalnom progonu nesrpskog stanovništva s Banovine.
.