Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi u četvrtak navečer organizirano je primanje i dodjela jubilarna priznanja i zahvalnica višestrukim darivateljima krvi. Priznanja je goričkim darivateljima uručio gradonačelnik Krešimir Ačkar. Ove godine priznanja je zaslužilo 48 darivatelja i darivateljica za 35, 50, 55, 75, 95 i 100 puta darovanu krv. Dodijeljena su također završna priznanja onima koji više ne mogu iz zdravstvenih razloga ili zbog godina darivati krv.

Ove godine Crveni križ Velika Gorica organizirao je 29 akacija darivanja krvi, a prikupljeno je 2666 doza. Znamo da svaka doza krvi spašava tri života, to znači da su naši sugrađani spasili skoro 8.000 života. Do kraja godine u planu je još 11 akcija na koje se redovito odazivaju i novi darivatelji, rekla nam je Renata Deak.
Gorički Crveni križ s akcijama je krenuo 1995. godine i tada se godišnje prikupljalo oko 1600 doza. Danas je ta brojka oko 3000 doza. S našim darivateljima smo u stalnom kontaktu. Posebno nas vesele novi mladi darivatelji kojih imamo stotinjak godišnje. Obično dođe jedna mlada osoba, onda dovede prijatelje i tako se taj krug širi, ističe Deak.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar čestitao je svima na priznanjima koja su zaslužili svojim nesebičnim djelovanjem i pomaganjem drugima.

Krv darujete anonimno iz plemenitih razloga, a danas to postaje rijetkost i rijetki su oni koji shvate da se svijet može mijenjati na bolje samo ako mi budemo bolji i samo ako svoju dobrotu budemo širili i pružali drugima kroz svoj osobni primjer, rekao je Ačkar.

Zahvalio je darivateljima na svemu što čine. Izuzetno sam ponosan što sam večeras ovdje s vama. Nadam se da ćete biti poticaj onima koji još razmišljaju hoće li darovati krv – rekao je gradonačelnik.
Dan darivatelja krvi u Hrvatskoj se obilježava 25. listopada. Na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno.
Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.













