U povodu Svjetskog dana beskućnika, koji se obilježava 10. listopada, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao se voditeljem Humanitarne udruge Fajter, Milom Mrvaljem. Mrvalj je i sam prošao kroz izazove beskućništva te se sada zalaže za pomoć onima koji se nalaze u sličnoj situaciji.
Prema dostupnim podacima, trenutno u Zagrebu živi oko 2000 beskućnika, a sastanak je bio prilika za raspravu o pitanjima od ključne važnosti za ovu ranjivu skupinu, izvijestili su iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Međunarodni dan beskućnika naglašava važnost solidarnosti i potiče društvo na djelovanje kako bi se smanjio broj osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ovaj dan također pruža priliku za edukaciju o uzrocima beskućništva, uključujući ekonomsku nesigurnost, mentalne bolesti i nedostatak socijalne podrške.
Razne organizacije i udruge diljem svijeta organiziraju aktivnosti poput prikupljanja donacija i edukativnih programa, s ciljem poticanja javne rasprave i smanjenja stigme prema beskućnicima.
Skitnja ne smije biti prekršaj
Jedna od središnjih tema sastanka bila je skitnja kao prekršaj u okviru važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Sudionici sastanka su istaknuli kako trenutna regulativa često dodatno otežava položaj beskućnika koji se već suočavaju s brojnim izazovima i stigmatizacijom u društvu.
Zaključeno je da će se novim zakonom, kojim će se regulirati pitanje javnog reda i mira, problemu skitnje pristupiti s posebnim naglaskom na zaštitu prava beskućnika. Planira se trenirati skitnju ne kao prekršaj, već kao socijalni problem koji zahtijeva humaniji pristup i potporu cijelog društva.
Beskućnici i problemi s osobnim iskaznicama
Razgovaralo se i o teškoćama s kojima se beskućnici suočavaju prilikom pokušaja dobivanja osobnih iskaznica. Sve do izmjene Zakona o prebivalištu, mnogi od njih nisu imali mogućnost prijave prebivališta, odnosno dobivanja osobne iskaznice, a time i mogućnost ostvarivanja osnovnih socijalnih, zdravstvenih i drugih prava. Takva situacija beskućnicima je stvarala dodatne prepreke u pristupu raznim uslugama kao što su medicinska skrb, socijalna pomoć te zapošljavanje.
Bez osobne iskaznice, beskućnici se često osjećaju isključeni iz društvenog sustava, što dodatno otežava njihovu reintegraciju u društvo. Iako je izmjenama Zakona o prebivalištu njihova pozicija poboljšana, u nadolazećem će razdoblju bit potrebno adresirati dodatne prepreke, koje je moguće rješavati kroz već spomenuti Zakon o prebivalištu te izmjene Zakona o osobnoj iskaznici.
U okviru toga, raspravljalo se o mogućnost izdavanja posebnih osobnih iskaznica za beskućnike, a po uzoru na neke od država članica EU. Ovakva mjera olakšala bi svakodnevni život beskućnika, te bi im pružila osjećaj identiteta i pripadnosti društvu, priopćio je MUP.
