Toplinski val zahvatio je cijelu Hrvatsku. Do kraja tjedna očekuju nas visoke temperature, sparne noći i velike vrućine tijekom dana. Takvo vrijeme opasno je za zdravlje. Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih i bubrežnih bolesti.
Prognostičari za srijedu najavljuju pretežno sunčano i vrlo vruće uz uglavnom slab vjetar. Na širem zagrebačkom području poslijepodne postoji vrlo mala vjerojatnost za pljusak. Najviša temperatura zraka oko 36 °C.
Crveni meteoalarm upaljen je za cijelu obalu i zagrebačku regiju, što znači izuzetno opasno vrijeme.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavilo je preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina.
Rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije.
Piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.
Nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.
Rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak.
Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.
Isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.
Kako vrućine djeluju na naš organizam?
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
