Zelena akcija objavila je u utorak da su europske i hrvatske okolišne organizacije pozvale Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da poveća povratnu naknadu za ambalažu od pića koja je, kažu, sramotno najniža u Europskoj uniji.
Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU. U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura, ističu iz Zelene akcije.
Udruge smatraju da iznos od 7 centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.
Udruge traže da se uvede naknadu i za drugu plastičnu ambalažu
Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat, ističu u priopćenju.
Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.
Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen.
Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su: Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce – Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.
Discussion about this post