I dok se velika većina hrvatskih umirovljenika muči jedva spajajući kraj s krajem svakog mjeseca, ima i onih koje besparica ne brine. I to se ne odnosi samo na korisnike onih viših inozemnih mirovina. Umirovljenici koji primaju bitno više i od prosječnih hrvatskih plaća tema su o kojoj piše portal Suton.
Portal piše kako je prosječna hrvatska mirovina isplaćena u rujnu iznosila je oko 675 eura (neto). Medijalna mirovina bila je pedesetak eura manja.
Prosječna je to i medijalna mirovina temeljena na rujanskim mirovinama svih 1,23 milijuna korisnika mirovina. Izvor podataka je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Tko su odabrani umirovljenici?
Umirovljenika s višestruko većim mirovinama od prosječnih, prema Sutonu, bilo ju u rujnu 790.
Među njima je 111 umirovljenih redovitih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njima je u rujnu prosječna mirovina iznosila 2232 eura.
Rekorderi u visini mirovina ipak nisu akademici. Rekorderi su u prosjeku u rujnu primili po 2553 eura neto mirovine. Oni su umirovljeni saborski zastupnici, članovi Vlade, Ustavni suci i glavni državni revizor. Njih je bilo 679.
Koliko staža za povlaštenu mirovinu?
Umirovljeni akademici u prosjeku otišli u mirovinu nakon gotovo 42 godine staža.
No, saborski zastupnici i ostali kojima je hrvatska mirovina viša od 2500 eura u prosjeku su skupili gotovo deset godina manje. Točnije, u prosjeku su radili 32 godine i 8 mjeseci.
U hrvatskom mirovinskom sustavu postoji 19 skupina korisnika kojima su mirovine određene ili priznate prema posebnim propisima. To su tzv. povlaštene mirovine.
Ukupno je u Hrvatskoj u rujnu takve mirovine primilo 190.000 korisnika. Ipak, većina njih nema ni približno visoke mirovine poput umirovljenih saborskih zastupnika, ministara i akademika.
