Zbog dugih lista čekanja: Hrvati privatnim doktorima lani platili 20 milijuna eura za CT i magnet

Svatko tko je naručen na pregled u bolnicu jako dobro zna da su liste čekanja dugačke. Bolesnim ljudima ne preostaje ništa drugo nego otići u privatnu polikliniku i platiti specijalistički pregled iz vlastitog džepa. Primjerice na magnetsku rezonanciju mnogi pacijenti čekaju i dulje od godinu dana. Lani su građani dokorima sami platili gotovo 89 tisuća pregleda CT-a i magnetske rezonancije, javlja HTV.

Prosječna cijena magneta i CT-a je 235 eura. Ako pomnožimo broj pregleda s prosječnom cijenom dolazimo do šokantne brojke da su naši građani lani privatnicima za samo te preglede platili gotovo 20 milijuna eura.

– CT-a i magneta je gotovo 800.000 napravljeno u 2022 godini, dakle ne govorimo o osobama nego o broju pregleda jer jedna osoba je mogla više puta u godini imati CT ili magnet. I kod jednog i kod drugog slučaja gotovo 90 posto tih pregleda je platio HZZO-a, a 10 posto su osobe platili same – kazala je Željka Draušnik, voditeljica Službe za javno zdravstvo HZJZ.

Jedan liječnik u bolnici napravi 20 pregleda, a u drugoj samo osam

U Ministarstvu zdravstva svjesni su problema i, kažu, rade sve da pacijenti budu zadovoljniji, a liste čekanja kraće.

– Analize su vam takve da na jednom radilištu npr. ultrazvuk dojke isti broj liječnika u jednoj bolnici napravi tijekom dana recimo 20 postupaka, a negdje se napravi osam postupaka u isto radno vrijeme. Dakle to nema veze niti s radom popodne niti s radom liječnika u privatnim ambulantama nakon radnog vremena. Prvi korak je boljom organizacijom rada omogućiti bolju iskoristivost i ljudskih i materijalnih resursa – ističe Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Udrugama koje se bave zaštitom prava pacijenata, građani se često žale.

– Najviše se žale na to da su im neki zahvati pomaknuti, da na nešto moraju dugo čekati, boje se kakva će biti progresija bolesti i kakav će biti krajnji ishod. Pacijenti ne žele istupati javno jer se boje da će im to omogućiti daljnju dostupnost zdravstvene zaštite i onda jednostavno posežu na bilo koji način za privatnim pružateljima – kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.