U nedjelju započinje došašće, razdoblje pripreme za Božić, koje u kršćanskoj tradiciji traje četiri tjedna i završava na Badnjak. Doznajte zašto palimo adventske svijeće i koje nam poruke nose.
Iako je danas advent često povezan s lampicama, božićnim sajmovima i slasticama, njegovi su korijeni duboko duhovni, a brojni hrvatski krajevi čuvaju bogate običaje.
U došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. One simboliziraju četiri nedjelje u došašću.
Adventski vijenac, najčešće spleten od zimzelenih grančica, simbol je života i nade. Četiri svijeće koje se postupno pale svake nedjelje nose posebnu simboliku.
Evo što znače adventske svijeće
Prva svijeća – svijeća nade: Podsjeća na iščekivanje Mesije i budi nadu u bolje, svjetlije dane.
Druga svijeća – svijeća mira: Naglašava važnost unutarnjeg i međuljudskog mira.
Treća svijeća – svijeća radosti: Simbolizira radost zbog skorog Kristovog rođenja.
Četvrta svijeća – svijeća ljubavi: Upućuje na Božju ljubav, ali i na ljubav među ljudima.
U mnogim je obiteljima adventsko paljenje svijeća obred koji okuplja ukućane, trenutak tišine i zajedničke molitve.
Prije nego što je moderni advent donio čokoladice i male poklone u kalendarima, darivalo se skromno: orah, medenjaci, jabuke ili jednostavna rukotvorina.
U vrijeme došašća, slavi se sveti Nikola, 6. prosinca, negdje zvan i Nikolinje. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima.
Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.
Još jedan običaj vezan je uz došašće, a to je sijanje pšenice na svetu Luciju. Prema narodnom vjerovanju gustoća i boja pšenice predskazuje bogatu ili siromašnu žetvu sljedeće godine. Pšenica se stavlja na stol na sam Božić, a tijekom božićnih blagdana stoji pod borom ili uz jaslice. U nekim hrvatskim krajevima, usred pšenice stoji svijeća koja se pali na Badnjak.
Sveta Lucija od davnine je zaštitnica Turopolja i našeg grada.
Iako se način obilježavanja adventa s vremenom mijenjao, mnoge se obitelji i dalje trude čuvati dio starine: paliti svijeće u krugu obitelji, odlaziti na zornice te ukrašavati dom prirodnim detaljima. Spoj tihe duhovnosti i bogate tradicije čini da početak adventa ima posebnu čar.
