Valentinovo ili Dan svetog Valentina obilježava se 14. veljače. Taj se dan slavi i kao Dan zaljubljenih.
Simbol Valentinova je rimski bog Kupid prikazan sa lukom i strijelom. Smatra se da se onaj koga on pogodi sa strijelom odmah zaljubi.
Valentin je bio ranokršćanski svetac koji je živio u 3. stoljeću poslije Krista. Prema jednoj drugoj legendi Valentin je tajno vjenčavao rimske vojnike u doba dok je postojala zabrana stupanja u brak.
Smatralo se da bi vojnike brak sputavao na bojištu. Svećenik Valentin oglušio se o tu zapovijed te počeo potajno vjenčavati mlade parove riskirajući tako da završi u zatvoru i da bude pogubljen.
Kada se otkrilo što radi, uhićen je i pogubljen 14. veljače. Ubrzo je proglašen svecem, a kasnije kada se kršćanstvo učvrstilo i kada su prestali progoni, odlučeno je da se taj datum slavi kao Dan svetog Valentina.
Tradicija slavljenja Valentinova vjerojatno je jedna od najdužih u povijesti kršćanstva.
Prve čestitke za Valentinovo datiraju iz Engleske i Škotske, u ranom srednjem vijeku, kada je postojao običaj da se na pragu svoje odabranice ostavi ljubavna poruka ili čestitka ukrašena čipkom, ukrasnom vrpcom ili nekim drugim materijalom.
U nekim zemljama je postojao običaj da se djevojci dade odjeća, a ako ona tu odjeću zadrži, to bi bio znak da pristaje na udaju.
Valentinovo se slavi na različite načine, nije ograničeno samo na parove. Valentinovo slavi ljubav djeteta prema roditeljima i obrnuto, dragim prijateljima i svima onima koje nosimo duboko u srcu.
Valentinovo je u Hrvatskoj postalo popularno u novije vrijeme, tijekom 1990-ih godina pod utjecajem zapadne kulture.
Iako nije dio tradicionalne hrvatske baštine, Valentinovo je brzo steklo popularnost, prvenstveno među mlađom populacijom.
Danas se Valentinovo u našoj zemlji obilježava na sličan način kao i u drugim zemljama: razmjenom darova (cvijeća, čokolade, nakita), romantičnim večerama, izlascima…