Vojno-redarstvena operacija Oluja s pravom ima mitsko mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti. U samo 84 sata početkom kolovoza 1995. godine hrvatske snage, s oko 200.000 ljudi, oslobodile su gotovo 10.500 četvornih kilometara, odnosno oko petine hrvatske države. Uspješan i munjevit završetak Oluje direktno su utjecali na završetak rata u BiH i mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske koja je uslijedila početkom 1998.
U operaciji je sudjelovala i 153. velikogorička brigada Hrvatske vojske koja je djelovala u zoni odgovornosti zbornog područja Zagreb, koje je, pak, imalo glavne smjerove djelovanja Sisak-Petrinja-Glina i Sunja-Hrvatska Kostajnica. Na početku akcije tim je zbornim područjem zapovijedao general Ivan Basarac, a 5. kolovoza ga je zamijenio general Petar Stipetić.
Načelnik stožera zbornog područja bio je Velikogoričan, danas pokojni brigadir Damir Goršeta. 153. brigadom je zapovijedao pukovnik Dražen Bartolec. Velikogorička 153. brigada sudjelovala je u oslobađanju Topuskog, a u Goricu se slavodobitno vratila 14. rujna 1995. godine.
4. kolovoza 1995. – Početak Oluje
U 5 sati ujutro počela je vojno-redarstvena operacija Oluja. Počinju napadi u zonama odgovornosti pet zbornih područja – Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac, te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Hrvatske snage krenule su u prodor iz 30 pravaca zauzimajući veliki teritorij i dovodeći neprijatelja u poluokruženje ili okruženje.
U prvim prijepodnevnim satima dubina prodora OSRH iznosila je između 5 i 15 kilometara. Već prvoga dana izvedeno je 80 posto svih planiranih borbenih zadaća. U poslijepodnevnim satima oslobođen je Sveti Rok i ostala mjesta na pravcu napada, ovladano je prijevojem Mali Alan i Tulovim gredama na Velebitu.
5. kolovoza 1995. – Oslobođenje Knina
Početkom dana oslobođene su ceste Medak-Gračac, Plaški-Slunj i Benkovac-Knin, čime je otvorena mogućnost daljnjeg napredovanja. Nakon što su oslobodile Kninsku Plješevicu sa sjeverne i Žitnić s južne strane, hrvatske snage su tijekom jutra ušle u Knin. Već drugog dana operacije na kninskoj tvrđavi zavijorila je 20-metarska hrvatska zastava, koju su zajednički podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade. Oslobođeni su Gračac i Lovinac, zračna luka Udbina te Primišlje, čime je otvoren put prema Slunju. Oslobođeni su Lički Osik, Obrovac, Benkovac, Drniš, Škabrnja, Kijevo, Vrlika, Karin, Zemunik Gornji, Plaški, Saborsko, Lička Jesenica, Rakovica…
6. kolovoza 1995. – Spajanje HV-a i 5. korpusa Armije BiH
U jutarnjim satima odvijale su se operacije kojima su oslobođeni Petrinja, Plitvice i Plitvička jezera. Razbijeni su neprijateljski 15. lički korpus i 39. korpus, u isto vrijeme 21. kordunski korpus našao se u potpunom okruženju Hrvatske vojske.
Tijekom dana oslobođena je Hrvatska Kostajnica, Glina, Korenica i Slunj. Preko Rakovice hrvatske snage spajaju se s 5. korpusom Armije BiH. Na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Bihaćko područje je spašeno, a Hrvatska vojska izbila je na svoje međunarodno priznate granice.
7. kolovoza 1995. – Sve veće zadaće su završene
Oslobođeni su Cetingrad, Gornji i Donji Lapac, Veljun, Krnjak, Vojnić, Topusko, Turanj, Gornji i Donji Lapac. Načelnik GS OSRH Zvonimir Červenko je na širem području Vojnić-Vrginmost-Glina-Kostajnica-Dvor zapovjedio prekid vatre kako bi se 21. kordunski korpus predao. No, to nije učinjeno, pa su djelovanja nastavljena. U 18 sati, 85 sati nakon početka operacije, hrvatski ministar obrane Gojko Šušak izjavio je da su sve veće borbene operacije uspješno završene i da Hrvatska vojska kontrolira granicu s BiH.
8. kolovoza 1995. – Predaja 21. kordunskog korpusa
Pokraj Topuskog oko 14 sati predao se 21. kordunski korpusa. Predaju je potpisao njegov zapovjednik pukovnik Čedomir Bulat, a hrvatske snage na tom sektoru vodio je general Petar Stipetić. Ova predaja je značila i kraj operativnog dijela operacije Oluja. Nastavljaju se aktivnosti na slamanju ostatka razbijene neprijateljske vojske i HV ulazi u Srb, a dan poslije i u Vrginmost i Dvor na Uni.
Uz predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom Oluja upravljao je načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
.