Iako se često čini da građani teško spajaju kraj s krajem, podaci nove analize tržišta pokazuju da Hrvati sve više troše na zlatni nakit, što ide u prilog rastu kupovne moći stanovništva.
U samo pet godina, prihodi vodećih hrvatskih zlatarnica skočili su s 21,5 na 58,5 milijuna eura, pretvorivši ovu industriju u jednu od najbrže rastućih u zemlji, donose rezultati nove analize.
Ulaganje u zlato u Hrvatskoj je, općenito, na povijesnom vrhuncu. Iz Aurodomusa tako ističu da 16 posto hrvatskih građana redovito ulaže u investicijsko zlato, no taj se metal sve više potvrđuje i kao statusni simbol, kao što je vidljivo na prihodima zlatarnica.
Analiza se temelji na konsolidiranim financijskim podacima pet najvećih lanaca zlatarnica u Hrvatskoj, prikupljenima iz javno dostupnih izvora. Rezultati pokazuju da je ukupni utržak lidera industrije gotovo utrostručen u razdoblju od 2020. do 2024. godine, dok se podaci za proteklu 2025. godinu još čekaju.
Ukupni prihodi u tom su periodu rasli po visokim stopama:
- 2021. +33,4 %
- 2022. +32,1 %
- 2023. +24,2 %
- 2024. +21,1 %
Do 2024., ukupni prihodi najvećih hrvatskih zlatarnica porasli su za vrtoglavih 171 posto u odnosu na 2020. godinu. I premda je postotak rasta posljednjih godina ponešto sporijeg tempa, svejedno ostaje stabilan i doseže višemilijunske brojke.
Svaka od analiziranih zlatarnica bilježila je rast prihoda od 2020. do 2024. godine, a u 2024. zbirno su doživjele rekordni utržak od gotovo 60 milijuna eura, što čini otprilike 30 posto ukupnog broja prihoda u tom petogodišnjem razdoblju.
Takav rast u mnogim industrijama može biti ostvaren samo u slučajevima golemog uzleta, digitalne transformacije ili ulaska na nova tržišta. Što se tiče zlatarnica, tržište ostaje većinski tradicionalno, pa se taj recept ne može samo tako preslikati na njih, no vidljivi su razni faktori koji utječu na navedene rezultate.
Rast nominalnih prihoda dijelom je moguće objasniti i inflacijom, koja je u navedenom periodu dostigla porast od približno 25 do 30 posto. To je svakako utjecalo i na samu količinu prihoda zlatarnica, no njihov rast višestruko nadmašuje inflaciju, što sugerira stvarni rast tržišta, a ne samo prilagodbu cijena.
Porastu industrije zlata ide u prilog i rast kupovne moći hrvatskih građana. Hrvatska je u 2024. godini bila jedna od vodećih zemalja u Europskoj uniji po rastu realnog medijalnog dohotka, koji se podigao za 21,1 posto u odnosu na godinu ranije, a u 2025. je nastavila snažan trend.
Također, prosječna hrvatska neto plaća u navedenom razdoblju od 2020. do 2024. narasla je za oko 51 posto, što je još jedan odraz uzleta kupovine luksuznih predmeta. Povećanje prihoda zlatarnica tako ukazuje na realan rast potražnje, veće volumene prodaje i moguću promjenu strukture kupaca.
Ukratko, unatoč brojnim financijskim izazovima, zlato se u Hrvatskoj sve više percipira kao sigurno ulaganje koje štiti vrijednost imovine u vremenu inflacije. Osim toga, za one s većim budžetom, zlatni nakit očito postaje i način za pokazivanje kupovne moći, spajajući funkciju investicije i luksuznog proizvoda u jedno.
