Sredinom prosinca počinje prodaja božićnih drvaca na javnim gradskim površinama. U Hrvatskoj se svakog prosinca prodaju deseci tisuća jelki i borova. Domaći proizvođači i ove godine očekuju pojačanu potražnju za svježim, prirodnim drvcima koja ostaju najpopularniji izbor među kupcima. No ono što ih brine su božićna drvca iz uvoza koja su već stigla na hrvatsko tržište.
Cijene božićnih drvaca variraju ovisno o vrsti, visini i podrijetlu drvca. Najpovoljniji su tradicionalni borovi iz domaće proizvodnje, dok su skuplje nordijske jele i druge skuplje sorte koje se često uvoze iz Danske, Njemačke ili Austrije.
Kupci mogu očekivati poskupljenja u odnosu na prethodne godine, ponajprije zbog rasta troškova uzgoja, prijevoza i radne snage, ističu proizvođači božićnih drvaca.
Primjetan je i porast interesa za drvcima u teglama, koja se nakon blagdana mogu presaditi, što dio kupaca smatra ekološki prihvatljivijom opcijom.
Prošle godine manja drvca smreke prodavala su se po cijenama od 20 do 30 eura, one veće bile su i skuplje. Nordijske jelke, koje su mnogima draže jer su dugotrajnije, koštale su od 40 eura pa sve do 150 zavisno od veličine drvca. Jelke u tegli imale su cijene od 50 do 60 eura. Ove godine te bi cijene trebale biti nešto više.
Hrvatski proizvođači božićnih drvaca suočavaju se s nekoliko problema. Na prvom mjestu je konkurencija uvoznih drvaca.
Uvozna drvca, osobito nordijske jele, uzgajaju se na velikim plantažama u zemljama koje već desetljećima dominiraju europskim tržištem. Zbog masovne proizvodnje i poticaja, njihova je cijena često konkurentnija od domaćih sortimenata.
Božićno drvce raste u prosjeku 7 do 10 godina prije nego što dođe u prodaju. U tom razdoblju proizvođači moraju ulagati u održavanje, sadnice, zaštitu od štetnika i klimatskih nepogoda, a tek nakon višegodišnjeg ciklusa mogu očekivati povrat investicije.
Sve učestalije ljetne suše, toplinski valovi i iznenadne jesenske hladnoće povećavaju rizik od oštećenja i smanjuju kvalitetu drvaca. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta dio proizvođača svake godine izgubi dio nasada.
Poput većine poljoprivrednih sektora, i uzgajivači božićnih drvaca teško pronalaze sezonske radnike, što dodatno usporava i poskupljuje proizvodnju.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore uvoz je u godinu dana porastao za nevjerojatnih 70 posto, a najviše nam drvaca dolazi iz Danske. Hrvatska trenutačno ima oko 1200 proizvođača kojima uvozna božićna drvca predstavljaju veliku konkurenciju.
