Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) svaki dan na bolovanju je oko 100 tisuća Hrvata. Bolovanja kraća od 42 dana otvaraju se na račun poslodavca. Ona dulja – na teret HZZO-a.
Iz Ministarstva zdravstva navaljuju strože kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju.
Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura.
Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura, ako tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove.
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje propisuje ministar zdravstva.
Izabrani doktor daje upute
Iz HZZO ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.
– Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute – navode u HZZO-u.
Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.
Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?
Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
Ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad.
Ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.
Ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad.
Ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.).
Ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja.
Ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu kako je u Hrvatskoj udio neopravdanih bolovanja oko 30 posto od ukupnog broja. Zato traže strože kontrole propisivanja bolovanja i znatno skraćenje troška na teret poslodavaca.
.