Dugi niz godina kontrolori leta bili su među najplaćenijim zanimanjima u Hrvatskoj. Novi podaci portala MojPosao pokazuju da je došlo do promjena među najplaćenijim zanimanjima. Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici najplaćenija su zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka.
Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima.
Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.
IT na vrhu liste
IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.
Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).
Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%).
Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.
Država je najviše dizala plaće
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.
Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1.383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije.
Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.
S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje
U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1.300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.
S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%.
Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20% i dosegnule 1.453 eura.
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17%.
Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 13% u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15%, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1.441 euro.
Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21% manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11% u odnosu na prethodnu godinu.
S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1.642 eura, uz rast od 15% na godišnjoj razini.
Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće.
Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2.381 euro, što je čak 55% iznad nacionalnog prosjeka.
I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1.724 eura, odnosno 12% više od prosjeka i 29% više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1.341 euro.
