Samoposlužne blagajne postale su gotovo pa obavezan dio svake veće trgovine u Hrvatskoj. Od supermarketa do drogerija, trgovački lanci ulažu u tehnologiju koja bi, barem na papiru, trebala ubrzati kupnju i smanjiti gužve.
No, mnogi kupci nisu baš oduševljeni, sve češće se može čuti prigovor: “Zašto ja radim posao prodavača?”
Ideja je jednostavna, umjesto da čekate u redu, sami skenirate proizvode, sami ih pakirate i sami platite karticom ili gotovinom. Teoretski sve to zvuči brzo i učinkovito. U praksi se, međutim, često dogodi da uređaj ne prepozna barkod, vaga ne “prepozna” jabuku, ili sustav uporno inzistira da “pozovete osoblje”.
I umjesto brze kupnje nastaje nervoza, čekanje i osjećaj da ste upravo odradili smjenu u trgovini.
Udruga potrošača predlaže da se kupcima smanje računi
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača pokrenula je inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5 posto.
Ističu kako su im se obratili potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru, a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni, treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca.
Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- Važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre.
- Odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu.
- Rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda).
- Skeniraju svaki pojedini artikl.
- Odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju.
- Obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu, pa ćemo slijedom dobivenih rezultata krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima, poručili su iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Ističu kako trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju.
Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje, te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije, kažu iz HUZP-a.
