Jedna me stvar prati cijelu moju poslovnu karijeru – “to do” lista.
Gotovo da ne postoji način, metoda ili softver, koji nisam isprobao, koristio, prestao koristiti, promijenio, ponovo počeo koristiti – a sve to s ciljem kako bi implementirao upotrebu “to do” liste u svrhu bolje efikasnosti i organizacije mog poslovnog i privatnog života.
No, bez obzira na uloženi trud, do danas nisam uspio integrirati “to do” listu u potpunosti u svoj život. Vjerujem da među nama postoje krajnje disciplinirani ljudi koji su to postigli, ali nisam jedan od tih sretnika.
U čemu je onda izazov sa “to do” listama?
Smatra se da je Benjamin Franklin tvorac koncepta “to do” liste.
Osim što je poznat po svojoj povijesnoj ulozi u stvaranju moderne Amerike, te nizu izuma od kojih je svakako najpoznatiji gromobran, Benjamin Franklin je u jednom dijelu svog života između ostalog vodio i tiskarski biznis, koji je predstavljao dodatni organizacijski izazov, uz sve čime se Franklin tada bavio.
Kako bi i u takvim okolnostima podržao svoj osobni razvoj, Franklin je kreirao 13-tjedni program kroz koji je unaprijeđivao svoje vrline, dnevno prateći napredak kroz grafički prikaz.
Danas je 13-tjedni ciklus “zlatni standard” u poslovnom svijetu, što samo pokazuje koliko je Franklin bio ispred svog vremena.
No, ključan je dio njegove organizacije vremena bila “to do” lista, u kojoj je pomno planirao kako će upotrijebiti svaki sat svog vremena u izabranom danu.
U mom primjeru se količina stavki na “to do” listi nakon nekog vremena počela umnožavati, a ne smanjivati, bez obzira na sve što sam poduzimao. Kranji je ishod uvijek bila frustracija pri pogledu na “to do” listu koja je neprimjetno rasla iz dana u dan.
Preokret se dogodio u trenutku kad sam shvatio da svrha posla nije u tome što trenutno jesmo, nego što postajemo baveći se svojom profesijom.
Drugim riječima, bila mi je potrebna promjena perspektive i ciljevi koji će biti dovoljno veliki da od mene traže da postanem više nego što trenutno jesam.
Počeo sam se vraćati u prošlost i analizirati situacije u kojima sam bio uspješan, s ciljem da ustanovim “uzorak” ponašanja u toj situaciji.
Logika iza ovog pristupa je da ako smo u nečem uspjeli i ako ustanovim uzoraka ponašanja koji nas je do toga doveo, onda ponavljanjem istog uzorka možemo ponoviti uspjeh.
U mom slučaju “uzorak” je bio manji broj planiranih ishoda u jednom danu.
Dani u kojima sam imao preveliki broj stavki na “to do” listi, nisu bili uspješni dani, jer gotovo nikada ne bih uspio dovršiti sve stavke s liste i na kraju dana bih osjećao frustraciju bez obzira na postignuće.
Shvatio sam da je čarobna brojka bitnih ishoda u danu maksimalno tri. Kad sam uspio realizirati 3 ključna ishoda koji su podržavali moje kvartalne ciljeve, osjećao sam se zadovoljno i produktivno.
Bilo je bitno izabrati prave ishode, a ne tek usputne zadatke da se osjećam zaposleno – jer kako Tony Robbins kaže: “Zaposlenost nije produktivnost!”
S vremenom sam se počeo fokusirati na 3 ishoda u jednom danu i kad vidim da “to do” lista počne ponovo rasti, to smatram znakom da moram dodatno usavršiti svoju vještinu delegiranja ili mi nedostaje osoba u organizaciji koja može trajno riješiti moj problem.
Nedavno sam bio na piću sa svojom kolegicom koja me je podučila konceptu “množenja s nulom”, o kojem se ranije pisao. Rekla mi je da ona ima “to be” listu umjesto “to do” liste.
Ova na prvi pogled beznačajna promjena daje potpuno novo značenje cijelom konceptu dnevne “liste” zadataka i obaveza.
Jer ključno pitanje postaje: “Što ili tko trebam/mogu danas postati?”, umjesto tradicionalnog pitanja: “Što moram danas napraviti?”
To pitanje čini razliku između egzistencije i življenja – sve dok smo fokusirani na “to do”, bavimo se egzistencijom. Tek kad prebacimo fokus na “to be”, bavimo se življenjem.
Ali da se zahvalimo i Benjaminu Franklinu – on se na početku dana uvijek pitao: “Što dobrog mogu danas napraviti?”
Na kraju dana si je postavio pitanje: “Što sam dobro danas napravio?”
Ova mala zrnca mudrosti imaju snagu promjeniti kvalitetu našeg dana.
Umjesto da budem opterećen obavezama koje me sutra čekaju da ih “odradim”, veselije čekam sutrašnji dan – da vidim što ću tek postati.
Življenje umjesto egzistencije.
Portal Gorica.info želi široj javnosti predstaviti uspješne Velikogoričane, njihove priče i njihova razmišljanja koja mogu biti inspiracija drugima. Jedan od takvih je i Siniša Drobnjak, privatni poduzetnik od 1995. godine.
U avanturu privatnog poduzetništva krenuo je iz kuće svojih roditelja od kojih je i posudio novac, dovoljan za osnivanje tvrtke i troškove prve prezentacije, na kojoj nije uspio doći do svog prvog kupca.
Danas je Siniša vlasnik nekoliko uspješnih tvrtki u regiji, koje se bave razvojem IT rješenja i distribucijom proizvoda u dentalnoj medicini.
Poslovna znanja je stjecao na prestižnim američkim i europskim poslovnim školama, a zadnjih nekoliko godina pomaže svojim klijentima u njihovom osobnom razvoju i tranziciji iz uloge zaposlenika u poziciju vlasnika.
U slobodno se vrijeme bavi humanitarnim radom i promicanjem tradicionalnih vrijednosti Turopolja, kao građanin Velike Gorice.
Otac je prekrasne tinejdžerice s kojom dijeli strast prema američkim konjima. Siniša je, među ostalim testiranjima vlastitih granica, uspješno prošao i 104 kilometra dugu avanturu po vrletima Velebita.
Završio je i veliki 48-satni maratonski humanitarni izazov za pomoć Judo klubu djece s teškoćama Fuji iz Velike Gorice.
Zbog svog višegodišnjeg humanitarnog rada Siniša Drobnjak je u prosincu 2023. godine nagrađen Turopoljskim srcem, nagradom Grada Velike Gorice.
