Za mnoge je odlazak u mirovinu trenutak koji se godinama priželjkuje, konačno više vremena za sebe, obitelj ili hobije koji su dugo bili na čekanju. Žene koje sljedeće godinu idu u mirovinu, morat će raditi tri mjeseca duže nego žene koje su ove godine otišle u mirovinu.
Naime, od 1. siječnja 2026. godine ženama se podiže dob za umirovljenje za tri mjeseca u odnosu na 2025. godinu. To pak znači da će iduće godine žene moći u starosnu mirovinu s navršene 64 godine.
U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Prema podacima HZMO-a ova dob za žene postupno će se povećavati i izjednačit će se s “muškom” dobi 1. siječnja 2030. godine, piše mojevrijeme.
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Naše mirovinsko osiguranje razlikuje i pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koje uglavnom koriste osobe koje su rano ušle u svijet rada. Ovo pravo ostvaruje se kada osiguranik navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Kada se stječe pravo na umirovljenje?
Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).
Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Kada podnijeti zahtjev?
Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja (uplata u mirovinski fond).
Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka radnog odnosa, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
