Danas, 7. srpnja, cijeli svijet slavi Svjetski dan čokolade, dan posvećen najomiljenijoj slastici na planetu. Vjeruje se da je upravo na današnji dan 1550. godine kakao prvi put stigao na europsko tlo. Od tada pa do danas, ova je poslastica prešla dug put od gorkog elitnog napitka do globalnog simbola utjehe, ljubavi i čistog hedonizma.
Kako je čokoldada osvojila Europu
Priča o čokoladi započinje u drevnoj Srednjoj Americi, gdje su Maje i Asteci uzgajali stabla kakaovca. Oni nisu jeli čokoladu u krutom obliku, već su pripremali gusti, gorki napitak s dodatkom čilija i kukuruza. Nazivali su ga “xocolatl” (gorka voda), a zrna kakaovca bila su toliko vrijedna da su se koristila kao sredstvo plaćanja.
Kada su španjolski istraživači donijeli kakao u Europu, recept se promijenio. Izbačen je čili, a dodani su šećer, cimet i vanilija. Čokolada je dugo bila rezervirana isključivo za kraljevske dvorove i plemstvo.
Tek u 19. stoljeću, industrijskom revolucijom i izumom preše za kakao, čokolada postaje kruta, pristupačna i dostupna svima u obliku kakvom je danas poznajemo.
Zašto je ljudi toliko obožavaju?
Nije tajna da čokolada popravlja raspoloženje, a iza tog osjećaja sreće stoji čista kemija. Kada zagrizemo kockicu čokolade, u našem se tijelu događa prava mala eksplozija hormona sreće:
- Triptofan: Aminokiselina koju mozak koristi za proizvodnju serotonina, primarnog hormona zaduženog za dobro raspoloženje.
- Dopamin: Kemikalija koja se oslobađa u iščekivanju nagrade, stvarajući osjećaj motivacije i zadovoljstva.
- Feniletilamin: Poznat i kao “kemikalija ljubavi”, jer stvara slične neurološke reakcije koje proživljavamo kada smo zaljubljeni.
- Topljenje na jeziku: Točka topljenja čokolade je tik ispod ljudske tjelesne temperature (oko 34 °C). Taj fizički osjećaj topljenja na jeziku pokreće snažne signale ugode u mozgu.
Tko jede najviše?
Europljani su uvjerljivo najveći obožavatelji čokolade na svijetu. Prema najnovijim statistikama, titulu svjetskih šampiona čvrsto drže države s bogatom tradicijom proizvodnje.
Top 5 zemalja po godišnjoj konzumaciji po glavi stanovnika:
- Švicarska – oko 11 kilograma
- Njemačka – oko 9,1 kilogram
- Austrija – oko 8,1 kilogram
- Estonija – oko 8,3 kilograma
- Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 7,6 kilograma
Na dnu ove ljestvice nalaze se azijske zemlje poput Kine i Indije, gdje prosječan stanovnik pojede manje od 300 grama čokolade godišnje.
Gdje je tu Hrvatska?
Hrvati se nalaze u zlatnoj sredini europske ljestvice čokoholičara. Prema podacima koje prenosi HRT Magazin, prosječan stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 5,51 kilogram čokolade.
To nas stavlja ispred susjedne Češke (5,33 kg) ili Rumunjske (4,13 kg). Iako jedemo upola manje od Švicaraca, naša ljubav prema čokoladi i dalje je itekako opipljiva, o čemu svjedoči i sve veća popularnost domaćih craft i artisan čokolaterija.
Bez obzira na to volite li više tamnu, mliječnu ili bijelu čokoladu, danas imate savršen izgovor za uživanje. Proslavite Svjetski dan čokolade uz omiljeni brend ili posjetite lokalnu slastičarnicu – jer život je jednostavan, ali čokolada ga čini slađim!
