Sezona je godišnjih odmora, a vi razmišljate hoćete li ga ove godine uopće koristiti. Umorni ste, odlazak na more vam se čini kao preskupa investicija, najradije bi preskočili godišnji odmor. Evo što o tome kažu stručnjaci, zašto nam je uopće potreban odmor?
Što je to umor i zašto nastaje?
Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak.
S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička, kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor).
Postoji akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena.
Ako ste primijetili opadanje kritičnosti u radu, slabljenje pozornosti, promjenu ponašanja i raspoloženja kao što su razdražljivost, sukobi s osobama iz okoline, tada se kod vas javljaju subjektivni znakovi umora.
Objektivni znakovi umora očituju se u smanjenju radnog učinka, spontanim prekidima radne aktivnosti, učestalom mijenjanju brzine rada, funkcionalnim promjenama različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezerva) i poremećajima psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada).
Što najčešće dovodi do umora?
Umor nastaje zbog loše organizacija rada, neprikladnog radnog mjesta, dugotrajnog i napornog rada, neodgovarajuće prehrane, bolesti, nemotiviranosti za rad, loših međuljudskih odnosa na radnom mjestu i nezadovoljstva u privatnom životu
Izbjegavajte prekovremeni rad
Brojna istraživanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tijekom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima i sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana.
Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara. Nakupljanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se ne preporuča prekovremeni rad jer on dovodi do nakupljanja umora i iscrpljivanja organizma. I zato se godišnjeg odmora nemojte odreći ni pod koju cijenu, savjetuju stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Bolje je koristiti više kraćih odmora nego jedan duži
Istraživanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manji broj dužih odmora, ali isto tako treba znati da godišnji odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpunog oporavka organizma.
Kod planiranja godišnjeg odmora preporuča se koristiti najmanje 10 dana u jednom dijelu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog „oporavka“ organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporuča svaka tri mjeseca uzeti kraći odmor od nekoliko dana ili jedan duži odmor od najmanje sedam dana nakon šest mjeseci neprekinutog rada.
Prema tome, imaju pravo poslodavci koji organiziraju godišnji odmor u dva dijela tj. duži ljetni i kraći zimski. Korištenje pak predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) pokazalo je kod većine korisnika i negativne učinke na radnu sposobnost. U tom je slučaju, po povratku na posao potreban duži period prilagodbe, pa je radni elan u početku slabiji.
Kako se odmarati?
Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6-7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma.
Aktivni odmor pogodan je kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima (rekreacija, medicinsko programirani aktivni odmor).
Do umora može dovesti i nedostatak vitamina, minerala i drugih neophodnih tvari koji pomažu organizmu u suzbijanju umora. Stoga je potrebno osigurati dovoljan unos zaštitnih tvari u hrani.
.