U Velikoj Gorici održavaju se 19. Dani kriznog upravljanja, međunarodna znanstveno-stručna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica. Konferencija je i ove godine okupila vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja sigurnosti, kriznog upravljanja i civilne zaštite.
Inače, fokus konferencije je suočavanje s istodobnim krizama, utjecaj klimatskih promjena, suvremeni sigurnosni izazovi te primjena umjetne inteligencije u upravljanju krizama.
Prisutnima se uvodno obratila dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger te naglasila kako na ovogodišnjem, 19. izdanju konferencije sudjeluje i velik broj studenata Veleučilišta, ali i studenata i nastavnika iz brojnih zemalja.
– Ove godine konferenciju organiziramo u vrijeme koje je iznimno složeno geopolitički, u vrijeme brzih promjena i razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskim promjenama, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikujemo društvo koje ostavljamo budućim generacijama – istaknula je dekanica Čendo Metzinger.
Velik broj partnera dokazuje da je konferencija prepoznata u domaćoj i međunarodnoj stručnoj zajednici te svima poželjela uspješan rad i razmjenu ideja koje će nam svima pomoći da se lakše nosimo s ovim izazovnim vremenima, kazala je Čendo Metzinger.
Neven Karas, v. d. ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite i zamjenik gradonačelnika, istaknuo je kako se krize više ne događaju izolirano, prelijevaju se preko granica i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje.
– Hrvatska se suočava s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Tradicionalno moderno upravljanje krizama nije dovoljno, naglasak se stavlja na otpornost, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija lokalne i državne razine ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama. Danas imamo snažan sustav civilne zaštite, operativne snage koje su dokazale svoje vrijednosti u najtežim trenutcima, te stručnjake koji razumiju da se rizici ne rješavaju improvizacijom već planiranjem i koordinacijom. Činjenica je da svaka kriza počinje lokalno, stoga se i svaka otpornost gradi lokalno. Gradovi, općine i županije, prva su linija obrane i prva linija odgovornosti i najbliža su građanima, ključni za gradnju njihovih povjerenja – istaknuo je Karas te dodao da svaka kriza, koliko god ona bila teška, je prilika za učenje.
Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je ulogu europskih mehanizama u prekograničnim krizama.
– Krize su se promijenile. One više nisu izolirani incidenti koji pogode jednu regiju pa tu stanu. One su danas češće, višestruke, istovremene i međuovisne. Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, niti požar čeka da vjetar stane. U takvom okruženju, otpornost nije luksuz, već preduvjet. Upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Grade je države članice i institucije kroz naša zajednička načela kao što su solidarnost, supsidijarnost i koordinacija. Vama je itekako dobro poznat Europski mehanizam civilne zaštite, koji danas uključuje 37 država sudionica, a koji je aktiviran više od 800 puta od 2001. godine. Kroz njega je vidljivo zajedništvo na djelu.
Hrvatska je pravi primjer europske prakse. Gradimo čistu industriju, napuštamo fosilna goriva, okrećemo se obnovljivim izvorima energije, jer alternativa neulaganja u zaštitu okoliša i zaustavljanje klimatskih promjena je jako skupa. Jačanje pripravnosti kroz vježbe, obuku, stvaranje zaliha, sustav ranog upozorenja je izuzetno važna za jačanje pripravnosti.
Krizno upravljanje počinje puno prije same krize, a počinje upravo na ovaj način na koji danas radim – kazala je Ujević, izrazivši zadovoljstvo viđenim interesom stručne javnosti.
Konferenciju je otvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar te ovom prigodom zahvalio svim sudionicima koji svojim znanjem i iskustvom doprinose sigurnijem i otpornijem društvu.
– Živimo u vremenu brojnih izazova, od prirodnih nepogoda i klimatskih promjena do novih sigurnosnih prijetnji. ”Ne pripremajući se, pripremate se za neuspjeh” rekao je Benjamin Franklin. Upravo je zato krizno upravljanje jedno od najvažnijih područja suvremenog društva, ono nas uči kako predvidjeti rizike, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razmjena znanja, suradnja i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikad – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.
Zahvalio je organizatoru Veleučilištu i svim partnerima koji su omogućili održavanje ovog vrijednog skupa, a sudionicima poželio uspješan rad i kvalitetne rasprave.
Među predavanjima istaknulo se izlaganje dr. sc. Marinka Ogorca o turbulencijama nove globalne arhitekture međunarodne zajednice. Njegova analiza svijeta u kojem se urušavaju klasični sigurnosni modeli otvorila je pitanje koje danas zabrinjava i velike sile i male države – kako ostati stabilan u vremenu trajne neizvjesnosti.
Snažan fokus konferencije stavljen je i na otpornost gradova i infrastrukture, osobito u kontekstu klimatskih promjena i seizmičkih rizika. Prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, upozorio je kako sigurnost više nije teorijska kategorija ni administrativna tema, nego pitanje opstanka sustava i zajednica koje zahtijeva i međuresornu i međunarodnu suradnju.
Predsjednica Organizacijskog i Znanstvenog odbora konferencije prof. dr. sc. Sanja Kalambura naglasila je upravo važnost međuresorne suradnje u suočavanju s rastućim izazovima.
– Živimo u vremenu u kojem je od presudne važnosti znati kako djelovati i pravodobno odgovoriti na sve učestalije krizne situacije. Upravo zato moramo jačati suradnju među ministarstvima te povezivati stručnjake i institucije koji zajednički rade na pronalaženju rješenja za izazove koji više nisu prijetnja budućnosti, već sastavni dio naše svakodnevice – istaknula je prof. Kalambura.
Panel o digitalnim inovacijama pokazao je koliko se krizno upravljanje ubrzano pretvara u visokotehnološki sustav u kojem umjetna inteligencija, satelitske tehnologije, GIS analitika i bespilotne letjelice postaju ključni alati za donošenje odluka na terenu.
Sudionici su imali priliku vidjeti primjenu umjetne inteligencije u kriznim sustavima, način funkcioniranja sustava NICS Ministarstva unutarnjih poslova, korištenje satelitskih podataka u vatrogasnim intervencijama te primjenu dronova u potragama i spašavanju Hrvatske gorske službe spašavanja.
Također, panel o klimatskim promjenama i upravljanju rizicima okupio je stručnjakinje iz nekoliko europskih zemalja, a posebna pozornost posvećena je pitanju uspijevaju li institucije i obrazovni sustavi pratiti brzinu promjena koje se događaju gotovo iz dana u dan.
Na 19. izdanju konferencije sudjeluje oko 60 studenata i profesora iz desetak europskih zemalja s kojima Veleučilište Velika Gorica surađuje kroz međunarodne projekte i programe razmjene.
Dani kriznog upravljanja 2026. nastavljaju se bogatim programom predavanja, stručnih izlaganja i panela posvećenih aktualnim sigurnosnim, klimatskim i tehnološkim izazovima, s ciljem pronalaska učinkovitih odgovora i stvaranja sigurnije budućnosti za sve.
Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije uz podršku brojnih partnera među kojima je i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Programski sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
