Hrvati na godinu prosječno pojedu 62 kilograma kruha pa smo među europskim rekorderima po potrošnji pekarskih proizvoda. Stoga najava novih poskupljenja kruha i peciva nije najbolje sjela građanima.
Iz Žitozajednice potvrđuju kako će cijene pekarskih proizvoda rasti, ali da će povećanje ovisiti o pojedinačnoj procjeni svakog proizvođača.
Cijene pšenice i kukuruza na tržištu pale su i do 50 posto, no pekari se žale na cijenu rada, transporta, pa i struje. Problem je i nerentabilna proizvodnja.
– Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donijeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda – rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice za HTV.
Cijene kruha već su porasle od 10 do 15 posto i nema razloga za novo poskupljenje, upozorava i resorni ministar.
– Rekao sam nema razloga i nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena jer je došlo do pojeftinjenja većeg broja proizvoda – poručio je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Hrvatska je među pet europskih zemalja u kojima je kruh najviše poskupio. Podsjetimo da čak 30 posto pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza i nekoć profitabilnu industriju polako preuzimaju stranci.
.