Vršnjačko nasilje kao da postaje sve okrutnije i okrutnije. Već pogled na naslove tekstova objavljenih u hrvatskim medijima posljednjih mjeseci to potvrđuje. Evo nekih od njih: „Petaši u Slavoniji pretukli vršnjakinju. Završila u bolnici, škola to nije prijavila“; „Maloljetnici u Puli tjerali vršnjaka da krade. On odbio, jedan ga zarezao po licu“; „Dječaku slomili ruku pred školom. Majka: Nasilje traje godinama, nitko ne reagira“…
Kada tome dodamo i smrtonosni pohod beogradskog osnovnoškolca koji je početkom svibnja ubio osmero djece i školskog zaštitara – a koji je potresao ne samo Srbiju i susjedne države, nego i šire budući se radilo o ubojici koji još nije navršio 14 godina – čini se da vršnjačko nasilje dobiva neku novu, još okrutniju dimenziju.
I službene statistike potvrđuju porast nasilja među djecom
Na porast vršnjačkog nasilja upozorila je i Pravobraniteljica za djecu navodeći kako je u 2022. godini njezin ured zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima nego u 2021. godini.
– U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51 – navela je u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Podaci Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike također pokazuju porast vršnjačkog nasilja. Podaci za 2021. otkrivaju da je zbog vršnjačkog nasilja prijavljeno gotovo 1500 djece.
Među zlostavljanima ima i one djece koja uopće ne traže pomoć
– Nasilje je kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti. To može biti tjelesno, emocionalno, verbalno zlostavljanje. Statistički podaci pokazali su da je zlostavljanje najčešće među učenicima 4. i 8. razreda, te da nažalost 71 posto nastavnika ništa ne poduzima u tim slučajevima, a djeca se za pomoć najčešće obraćaju roditeljima i prijateljima, no postoje oni koje se ne obraćaju nikome – upozorava Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj.
Nasilje među djecom ima različite oblike. Može biti verbalno i fizičko. Verbalno nasilje obuhvaća vrijeđanje, širenje različitih glasina, zadirkivanje, ismijavanje…Kod fizičkog nasilja dijete je izloženo udaranju, čupanju kose, guranju… Neka djeca su izložena i verbalnom i fizičkom nasilju. Nasilje se najčešće događa na mjestima gdje nema odraslih osoba odnosno nastavnika, npr. u školskim WC-ima, na hodnicima.
Vršnjačko nasilje očito je postalo puno raširenije nego ranijih godina. Iako je u mnogim hrvatskim osnovnim školama istaknuto kako imaju nultu toleranciju na bilo koji oblik nasilja, stvarnost izgleda posve drugačije, što potvrđuje i Pravobraniteljica za djecu.
Odgovornost medija, ali i čitavog društva
Uloga medija u ovoj temi je izuzetno velika jer novinari trebaju pisati o postojanju problema, razgovarati sa stručnjacima, nuditi rješenja i biti proaktivni a ne samo izvještavati kada se dogodi vršnjačko nasilje. Naime, o djeca se najčešće piše kada su im povrijeđena prava odnosno kada su žrtve ili počinitelji nekog kaznenog djela.
Da bi se smanjio broj slučajeva vršnjačkog nasilja potrebno je proaktivno djelovanje cijelog društva. Važno je poticati prosocijalno ponašanje među djecom, poticati druženje, suradnju i prijateljske odnose, informirati učenike i roditelje o mjerama prevencije te podučiti djecu kako se zaštititi od nasilja.
Važno je znati da se djeca ne mogu potpuno sama suprotstaviti nasilju. Na odraslima je – roditeljima, nastavnicima, stručnjacima – da postanu osjetljivi na ovaj ozbiljan problem i ne dopuste da nasilje, toliko prisutno u društvu, živi u školskim hodnicima i ostavi posljedice na razvoj djece.
– Prepoznavanjem, zaustavljanjem i sprečavanjem nasilja pružamo djeci pomoć da prevladaju posljedice nasilja, šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kojem obliku – poručuju iz Poliklinike za zaštitu djece.
Posljedice nasilja trpi zlostavljano dijete, ali i nasilnik
Nasilničko ponašanje ostavlja brojne posljedice na dijete žrtvu. Takva djeca postaju usamljena, depresivna, uplašena, nesigurna, gube samopouzdanje, a sve to utječe na njihov život i u odrasloj dobi.
Posljedice trpi i dijete koje se ponaša nasilno. Ono naime uči da su batine i vrijeđanje način na koji se bori za sebe. Takva djeca također imaju posljedice u odrasloj dobi.
I zato će portal Gorica.info idućih mjeseci istražiti postoji li vršnjačko nasilje i u kojoj mjeri na području Velike Gorice, kako se protiv vršnjačkog nasilja bore u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, postoji li instrumenti pomoći i potpore djeci koja su doživjela nasilje? Također nas zanima koliko su roditelji educirani kako bi mogli prepoznati da je njihovo dijete žrtva ili nasilnik.
Kroz razgovore sa stručnjacima koji se bave djecom (psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi,..) i ravnateljima vrtića i škola pokušat ćemo otkriti zašto su djeca nasilna, ima li vršnjačkog nasilja u goričkim vrtićima i školama, kako se bore protiv njega, imaju li škole dovoljno ekipirane stručne službe… Zanima nas također postoje li protokoli za postupanje u situacijama nasilja, organiziraju li škole radionice i stručna predavanja za roditelje kako bi osvijestili postojanje ovog problema…
Serijal pod nazivom „VRŠNJAČKO NASILJE I VAŠE DIJETE“ nastavljamo pričom Velikogoričanke čije je dijete doživjelo vršnjačko nasilje.
Ona je opisala kroz što je sve prolazila sa sinom kojeg je pred zgradom u kojoj žive dočekalo desetak vršnjaka s očitom namjerom da ga pretuku. Majka ga je slučajno spasila jer je se došla pred zgradu kada je nasilnički pohod tek počeo.
Tek kasnije, kad su se vratili u stan, shvatila što se zapravo odigravalo pred zgradom.
– Srce mi ubrzano lupa, odjednom mi se odmota film da su oni svi pred zgradom bili maskirani i da su im se samo oči vidjele – ispričala je majka koja i danas, mjesecima nakon incidenta, sama i uz pomoć stručnih službi pokušava pomoći svom djetetu…
Čitavu priču donosimo u sljedećem nastavku serijala “Vršnjačko nasilje i vaše dijete“.
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u elektroničkim publikacijama Agencije za elektroničke medije.
.