Broj osoba s dijagnozom Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u Hrvatskoj posljednjih godina raste. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj osoba starijih od 65 godina s ovom dijagnozom povećao se s 25.197 u 2021. godini na 29.512 u 2025. godini.
Podaci su objavljeni povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna, s ciljem podizanja svijesti o bolesti, njezinim simptomima te potrebama oboljelih i njihovih obitelji.
Demencija mijenja život cijele obitelji
Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije nisu samo zdravstveni problem. Kako bolest napreduje, sve je veća potreba za pomoći u svakodnevnom životu, zdravstvenom i socijalnom skrbi, ali i podrškom obitelji i šire zajednice.
Demencija je klinički sindrom koji karakterizira stečeni gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti. Može dovesti do problema s pamćenjem, mišljenjem, ponašanjem i osobnošću, a poteškoće s vremenom mogu značajno otežati svakodnevno funkcioniranje i smanjiti kvalitetu života.
Jedan od problema je i to što osoba koja razvija demenciju često ne prepoznaje vlastita ograničenja ili ih negira. Istodobno, članovi obitelji i okolina prve simptome mogu pripisati uobičajenoj zaboravljivosti povezanoj sa starenjem.
No, kako upozorava HZJZ, intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o pomoći drugih nisu normalan dio starenja.
Koji znakovi mogu upućivati na Alzheimerovu bolest?
Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, a u početku mogu biti suptilni. Među znakovima koji mogu upućivati na Alzheimerovu bolest ističu se:
- Poremećaj pamćenja – zaboravljanje nedavno održanih događaja, razgovora ili informacija, pri čemu se poteškoće razvijaju postupno.
- Poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti – problemi s osobnom higijenom, snalaženjem u vlastitom domu ili poznatoj okolini, odlaskom u trgovinu ili obavljanjem uobičajenih zadataka.
- Problemi s govorom, čitanjem i pisanjem – osoba može teško pronalaziti riječi, zamjenjivati ih sličnim riječima ili govoriti na način koji je drugima teško razumljiv.
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije – osoba se ne može sjetiti dana, mjeseca ili godine, godišnjeg doba ili se može izgubiti na mjestima koja su joj ranije bila dobro poznata.
- Poteškoće u donošenju odluka i procjenama – primjerice, problemi s procjenom vrijednosti novca ili neprimjeren izbor odjeće s obzirom na vremenske uvjete.
- Učestalo gubljenje stvari – predmeti se ostavljaju na neuobičajenim mjestima, nakon čega ih osoba često traži.
Promjene raspoloženja i osobnosti također mogu biti znak
Osim problema s pamćenjem, mogu se pojaviti i izražene promjene ponašanja i raspoloženja.
Osoba može postati nervozna, nemirna ili ljutita, a potom naglo prijeći u stanje izrazite smirenosti i nezainteresiranosti. Mogu se pojaviti bezrazložna tuga i plač, ali i nagle promjene raspoloženja.
Promjene osobnosti mogu uključivati pretjeranu sumnjičavost, nepovjerenje prema drugima, optuživanje članova obitelji za krađu novca ili stvari, ljubomoru ili strah od ljudi koje osoba više ne prepoznaje.
Mogući su i gubitak koncentracije, smanjen interes za druženje i socijalne aktivnosti te povlačenje iz svakodnevnog života.
Zdrav način života može pomoći u smanjenju rizika
Brojna znanstvena istraživanja povezuju tjelesnu aktivnost i mentalnu stimulaciju s kvalitetnijim kognitivnim funkcioniranjem i manjim rizikom od razvoja demencije, osobito uz kontrolu kardiovaskularnih čimbenika rizika.
HZJZ ističe važnost zdravih životnih navika, među kojima su uravnotežena, primjerice mediteranska prehrana, redovita umjerena tjelesna aktivnost poput hodanja, socijalna interakcija i mentalna aktivnost.
Važno je i nepušenje te kontrola povišenog šećera i kolesterola.
Ono što je dobro za zdravlje srca, važno je i za zdravlje mozga. Pravodobno prepoznavanje promjena i razgovor sa zdravstvenim djelatnikom mogu biti važan korak u daljnjoj obradi i pružanju odgovarajuće podrške osobi i njezinoj obitelji.
