Ustavni sud raspravljao je danas na sjednici o Zakonu o izbornim jedinicama i Zakonu o trgovini. Nakon sjednice predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je da nisu prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. To znači da zabrana rada nedjeljom ostaje i dalje na snazi, osim 16 nedjelja u godini po izboru trgovaca. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a četvero je najavilo izdvojeno mišljenje – rekao je Miroslav Šeparović.
Protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
– Odbili smo i zahtjev za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama i odbacili prijedloge. Odluka je donesena većinom od devet glasova. Protiv su bili suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.
Cjelovite odluke s izdvojenim mišljenjima bit će dostupne na stranicama suda kroz osam dana, najavio je Šeparović.
Šeparović je podsjetio da je Ustavni sud već dvaput odlučivao o neradnoj nedjelji. Godine 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog zakona. Ne mogu se stajališta Ustavnog suda sadržana u zakonima koji su nekad bili na snazi, automatski primjenjivati nekritički, javlja N1.
Smatramo da treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača. Analizom sve tri grupe utvrdili smo da nijedna grupe ovime ne trpi prekomjeran teret – kazao je Šeparović.
“Postignuta je ravnoteža prava trgovaca, potrošača i zaposlenika”
Trgovci, pa i mali, imaju slobodu od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja, imaju blagdane za koje Vlada odredi da mogu raditi, a postoje i iznimke – škole, aerodromi, benzinske pumpe… Ocjenjujući to kao i prava zaposlenika i potrošača, utvrdili smo da im nije nametnut teret. Vlasnička struktura, što se tiče malih trgovaca, kao i površina objekata mogla bi predstavljati diskrimantorni kriterij i zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije – pojasnio je predsjednik Ustavnog suda.
Što se tiče zaposlenika, kao i svi građani imaju pravo na privatan i obiteljski život, ali su s druge strane dužni raditi 16 nedjelja. Dužni su raditi i za blagdane koje Vlada odredi kao radne. Kad se to stavi u kontekst trgovaca i potrošača, smatramo da je postignuta ravnoteža. Što se tiče potrošača, svi možemo kupovati od ponedjeljka do subote, možemo kupovati 16 nedjelja u godini, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka. Prema tome, sama promjena potrošačkih navika nije ustavno-pravno relevantni razlog. Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava, istaknuo je Šeparović.
Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, rekao je kako su ljetos utvrdili da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku snagu. Naložili smo da se to ispravi i u našoj odluci smo naveli sljedeće: Ustav nikakav izborni model ne traži od zakonodavca. Zakonodavac je slobodan uz poštovanje ustavnih načela, no model Ustavom nije propisan.
– Analizom Zakona utvrdili smo da je zakonodavac poštovao bitna stajališta Ustavnog suda. Što se tiče cijepanja izbornih jedinica na geografski teško razumljiva područja i tvrdnje da nisu uvaženi standardi Ustavnog suda, utvrdili smo da nijedna od tih izbornih jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga. Vodilo se računa o prirodnim granicama te povijesnim, sociološkim, kulturnim, prometnim i drugim kriterijima s temeljnim načelom – jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici – pojasnio je Šeparović.
.