Dok se temperature spuštaju, mnogi od nas primjećuju kako zimi duže spavamo i teže se budimo. Ovaj fenomen nije slučajan, već je duboko ukorijenjen u našu biološku prirodu, na koju utječu sezonske promjene.
Zima donosi hladnoću, manje sunčeve svjetlosti i promjene u našim svakodnevnim rutinama, a sve to utječe na naše potrebe za snom. U ovom članku istražit ćemo na koji način su zimski mjeseci povezani s duljim sna kod ljudi te kako si olakšati zimski period.
Duže spavamao zbog utjecaja zime
Smanjenje dnevnog svjetla zimi ima značajan utjecaj na naš cirkadijalni ritam – unutarnji sat koji regulira mnoge procese u tijelu, uključujući ciklus spavanja i budnosti. Kada je izloženost prirodnom svjetlu smanjena, tijelo proizvodi više melatonina, hormona koji nas uspavljuje. Zbog toga se osjećamo pospanije ranije uvečer i imamo potrebu za dužim snom.
Niže temperature također pridonose potrebi za duljim snom. Naše tijelo radi više kako bi održalo toplinu, a jedan od načina na koji to postiže je usporavanje tjelesnih funkcija tijekom odmora. Više vremena provodimo u fazama dubljeg sna, što omogućava tijelu da se bolje obnovi i pripremi za hladne uvjete.
Psihološki čimbenici i sezonski afektivni poremećaj
Osim fizičkih faktora, zima često donosi i promjene u raspoloženju. Mnogi ljudi osjećaju pad energije i motivacije tijekom zimskih mjeseci, a neki razvijaju sezonski afektivni poremećaj (SAD), oblik depresije povezan s manjkom sunčeve svjetlosti. Ovaj poremećaj dodatno pojačava potrebu za duljim snom i osjećaj umora, čak i tijekom dana.
Zimski period povezna je s raznim oblicima depresije i anksioznosti, budući da se čovjek zbog nedostatka topline i svjetlosti teže pokreće i lakše okreće cjelodnevnom spavanju. Važno je znati kako je čovjek sastavni dio prirode i svoju bi razinu aktivnosti trebao prilagoditi godišnjim dobima. Sasvim je prirodno da ponašanje tijela i motivacija čovjeka neće biti ista kao i u ljetnom periodu.
Čovjek kao dio prirode
Zanimljivo je promotriti paralelu između prirodne potrebe našeg tijela da zimi spava dulje i potrebe pojedinih životinja za zimskih snom. I životinje i ljudi na ovoj način reagiraju prirodno na hladnoću te pokušavaju uštedjeti energiju te im je potrebno više sna kako bi nadomjestili energiju koju tijelo troši na zagrijavanje.
Također se mogu povezati životinje i ljudi kada proučimo prehranu, budući da smo i mi ljudi skloniji više jesti u zimskom periodu. Ovaj fenomen kod životinja poznat je kao priprema za zimski san kod kojeg životinje pune svoje tijelo viškom hrane i masti kako bi im tijelo osiguralo dovoljnu količinu energije da mogu prespavati do proljeća bez da se bude.
Ljudski organizam isto tako reagira na hladnoću i na manjak svjetlosti te traži više hrane. Sasvim je normalno da ljudi jedu više kroz zimske mjesece te da ih tijelo traži više hrane nego u ljetnim, toplijim mjesecima. Pokušajte razumjeti svoje tijelo i omogućite mu dostatni nadomjestak hrane kako bi ono moglo obavljati sve svoje primarne funkcije, a u zimi je jedna od njih grijanje tijela.
Važnost očuvanja energije
U zimi je također važno pomoći tijelu očuvati toplinu kako bi se tijelo trošilo manje energije. Naše tijelo radi na optimizaciji funkcija za preživljavanje u hladnim uvjetima stoga ga mu je neophodno pomoći na način da se vani ne izlazi bez tople obuće i ostalih zimskih rekvizita, poput kape, šala i rukavica.
Osim boravka vani gdje se tijelo bori s trenutnim zimskim temperaturama važno je postaviti i optimalnu temperaturu u stanu putem grijaćih tijela kako bi nam bilo toplo te kako bi tijelu pomogli u borbi protiv niskih temperatura. Idealna temperatura stana zimi je između 20 i 22 stupnja Celzijeva.
Temperatura u spavaćoj sobi nikako ne bi trebala prelaziti 23 stupnja, a bilo bi idealno da je temperatura u spavaće sobe bude par stupnjeva niža od temperature u ostatku stana.
Zimski mjeseci donose posebne izazove za našu fizičku i mentalnu energiju. Dulji san prirodna je reakcija na sezonske promjene, a mi bi trebali napraviti sve kako bi tijelo utrošilo manje energije. Kako pomažemo svojem tijelu u borbi protiv zime trebali bi i našim stambenim prostorima. Putem energetske obnove zgrade stambeni prostor će lakše zadržati toplinu, smanjit će račune te smanjiti utrošak energije. (Jasen Valetudo)
