Astma je kronična upalna bolest dišnih putova od koje boluju brojne osobe. Svjetski dan astme obilježava se svake godine prvog utorka u svibnju radi podizanja svijesti i poboljšanja skrbi za oboljele. Najčešća je nezarazna bolest među djecom i doživotni suputnik.
Najčešći simptomi su piskanje u plućima, kašalj, otežano disanje, kratak dah i pritisak u prsnom košu. Uzrok bolesti su virusne infekcije, alergeni kao što su pelud, grinje, životinjske dlake ili podražaji poput hladnog i suhog zraka te tjelesni napori.
Preporuke liječnika astmatičarima
Redovito uzimajte propisane lijekove i pratite upute liječnika kako biste smanjili broj i jačinu napada.
Izbjegavajte poznate okidače: prašinu, grinje, pelud, životinjsku dlaku, dim cigareta i hladan zrak.
Prilagodite prehranu: izbjegavajte izrazito hladna pića, aditive poput sulfita, a ako primijetite pogoršanje simptoma nakon određene hrane, provodite eliminacijsku dijetu.
Razmislite o dodatku vitamina B6, C, magnezija, mangana i selena, jer je kod astmatičara često prisutan njihov manjak.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu – gubitak čak i male količine kilograma može poboljšati kontrolu bolesti i kvalitetu života.
Redovito perite ruke i izbjegavajte kontakt s osobama koje imaju respiratorne infekcije, a preporučuje se i cijepljenje protiv gripe.
Uklonite tepihe, zavjese i plišane igračke iz spavaće sobe, redovito perite posteljinu na visokim temperaturama i izbjegavajte kućne ljubimce u domu.
Pratite peludni kalendar i izbjegavajte boravak na otvorenom kada je koncentracija peludi visoka, osobito u jutarnjim satima.
Astma se može uspješno držati pod kontrolom uz pravilnu terapiju i prilagodbu životnih navika, što omogućuje kvalitetan i aktivan život bez ograničenja.
