Ovih dana brojni pčelari sa strepnjom prate vremensku prognozu. Kišni i prohladni svibanjski dani nisu dobrodošli kada pčele prikupljaju nektar i pelud. Hladno vrijeme s obilnom kišom dovodi pčelare u velike probleme. Tople i sunčane dane priželjkuje i OPG Britvec iz Velike Gorice.
Pčelarstvom se bave od 2008. godine kada su nabavili prve pčelinje zajednice, a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo su otvorili prije 10 godina.
Prvih godina smo višak prodavali na kućnom pragu, a kako je potražnja za našim medom rasla, počeli smo dostavljati. Krenuli smo sa skromnih pet pčelinjih zajednica, a danas imamo 120 zajednica – priča na Marija Britvec.
Pčelarstvom su se počeli baviti jer je njihov mlađi sin imao astmu i mučio se s dermatitisom. Jako mu je pomogao imunomed kojeg smo kupovali za njega, kaže Marija.
“Redovito idemo na tečajeve i edukacije”
Kako o pčelama nismo znali ništa, suprug Josip se upisao na tečaj za pčelara. Tečaj nam je puno pomogao, dosta se toga naučilo, a podrška savjetodavaca je bila neprocjenjiva. Moram spomenuti Zlatka Tomljanovića iz Savjetodavne službe koji nam je uvijek bio dostupan za bilo kakav naš problem, ističe Marija.
Završen tečaj za pčelara danas imaju Marija i suprug. Mariju je jako zanimala i apiterapija tako da je završila i taj tečaj.
Na edukacije idu u zimsko vrijeme kada nema toliko posla u pčelinjaku. Članovi su Pčelarske udruge Turopolje koja redovito organizira zanimljiva i korisna predavanja stručnjaka.
Odlazak na pčelarske sajmove također koriste za naučiti nešto novo i poslušati predavanja. Posla oko pčela i meda uvijek ima, a uključena je cijela obitelj.
Proizvode više sortnih medova, cvjetni, bagrem, kesten, lipu, amorfu i livadu.
– Naše su pčele smještene na Banovini i sav med je s tog područja osim lipe koji je s Bilogore. Također skupljamo cvjetni prah i propolis te od njih radimo mješavine za imunitet. U ponudi imamo i čokomed med i med sa borovim iglicama – s ponosom na kaže Marija Britvec.
Do kupaca dolaze najviše preko preporuka.
– Mogu reći da su naši kupci od Vukovara do Dubrovnika. I više smo poznati po našoj obali nego u Velikoj Gorici. Sve proizvode šaljemo dostavnim službama, a za Zagreb, Rijeku i Split imamo i dostave jednom mjesečno. Med prodajemo i na kućnom pragu, ali veliku većinu šaljemo našim dugogodišnjim kupcima – ističe Marija.
Dio meda prodaju na sajmovima, a redovito sudjeluju na Gastru Turopolja. Neki sajmovi su zaista odlično posjećeni, a neki nešto manje. Na sajmove na otvorenom utječu vremenske prilike, ponekad se zna dogoditi da kupaca jednostavno nema jer pada kiša. Pčelarima stalno smeta kiša, u šali kaže Marija.
Klimatske promjene jako utječu na pčelinje zajednice
I pčelari danas prate što se događa s klimom i klimatskim promjenama.
– Najveći izazovi u pčelarstvu su klimatske promjene koje su iz godine u godinu imaju sve veći utjecaj na proizvodnju meda. Zime su u zadnjih godina izrazito tople i pčelinje zajednice puno ranije krenu s razvojem. Ako je toplo vrijeme tijekom zime, matica skoro pa i ne prestaje zalijegati. I onda kada bi trebalo biti toplo u ožujku i travnju obično zahladi, spuste se temperature ispod nule. Mraz uništi voćnu pašu, a u većini godina i bagrem. Pčele nekih godina nemaju dovoljno ni za sebe a kamoli da imamo viška – pojašnjava nam Marija Britvec.
– Zato smo pčele stavili na kotače i selimo ih tamo gdje medi. Doslovno nekada hvatamo mikrolokacije da bi imali meda. Tako zbog bagrema idemo na dvije lokacije. Udaljene su otprilike 15-ak kilometara, na jednoj lokaciji super medi, na drugoj jako slabo. Stalno moramo biti spremni i seliti košnice tamo gdje nam se pokaže bolja paša.
Sve to možemo ako nam planove ne pokvari kiša koja u svibnju zna padati danima. Pčela ima jako puno u to vrijeme i onda su izazovi s rojenjem jer pčele žele radit, a vrijeme ne dozvoljava. Jako veliki problem su nagli padovi temperatura i tu dosta pčela ugine jer se ne stignu vratit do košnica. Osobito ako zimi naglo zatopli, sunce ih izmami iz košnice, onda zahladi i jedan dio pčela se smrzne vani.
Pčelarstvo Britvec dosad nije koristilo bespovratne potpore koje dodjeljuju Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Veliku većinu potrebnog pribora i opreme su kupili kada su se počeli baviti pčelarstvom.
– Jedan dio opreme smo nabavili preko Nacionalnog pčelarskog programa Ministarstva poljoprivrede. Dobro je da Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija daju financijsku pomoć pčelarima. Imat ćemo to u vidu za godine koje dolaze kada ćemo trebati zamijeniti i obnoviti opremu.
U Zagrebačkoj županiji imamo više od 600 pčelara
Spomenimo i da je Zagrebačka županija po broju pčelara druga u Hrvatskoj, a treća po broju košnica. U županiji djeluje deset pčelarskih udruga koje okupljaju nešto više od 600 pčelara koji imaju oko 33.000 košnica.
Županija svake godine financijskim potporama pomaže pčelarima kod njihova ulaganja u proizvodnju, opremanja kušaonica… Također pomaže i rad udruga te rad Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije.
Inače u ovoj godini Zagrebačka županija je osigurala 1,1 milijun eura bespovratnih potpora namijenih poljoprivrednicima.
Za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu osigurano je 573 tisuće eura, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, a 70 tisuća eura za poticanje energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima.
Za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala namijenjeno je 150 tisuća eura.
U posljednje četiri godine pravo na ove potpore iskoristilo je 3 tisuće poljoprivrednika kojima je županija dodijelila gotovo 4 milijuna eura.
Programski sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
