Danas je prva nedjelja došašća ili adventa, što je u crkvenoj godini vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje. Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. Došašće može početi najranije 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. U došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji.
U vrijeme došašća služe se rane jutarnje svete mise – zornice. Mise imaju pokornički značaj, jer treba ustati rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna, a svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
U došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. One simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu u Hamburgu.
Adventski vijenac je simbol borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina.
Što simbolizira adventski vijenac?
Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.
U vijenac se umeću četiri svijeće. Prva svijeća je postilica ili prorokova svijeća – simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je pomirilica ili betlehemska – označava mir. Treća svijeća je pastirska – slavi radost i veselje. Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi – ljubav.
U vrijeme Došašća, slavi se sveti Nikola (6. prosinca), negdje zvan i “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.
Još jedan običaj vezan je uz došašće, a to je sijanje pšenice na Svetu Luciju. Prema narodnom vjerovanju gustoća i boja pšenice predskazuje bogatu ili siromašnu žetvu sljedeće godine. Pšenica se stavlja na stol na sam Božić, a tijekom božićnih blagdana stoji pod borom ili uz jaslice. U nekim hrvatskim krajevima, usred pšenice stoji svijeća koja se pali na Badnjak.
Sveta Lucija od davnine je zaštitnica Turopolja i našeg grada.
.