Mogla bi ova kolumna nositi i naslov “Jesmo li ovce ili se samo tako češljamo – II. dio”, jer su ovih dana obajvljeni službeni podaci o visinama trgovačkih marži kao stvoreni za još jedno promišljanje o svima nama kao o stadu dobrodušnih i naivnih ovaca koje je lako izmanipulirati. A trgovci su velemajstori u takvim manipulacijama.
Trgovci znaju svoj posao
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je godišnje istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom. Prevedeno na svima razumljiv jezik pregledali su analitičari AZTN-a financijske rezultate velikih, srednjih i malih trgovaca za prošlu, 2023. godinu. U te financijske rezultate ušli su i svi naši euri koje svakodnevno trošimo kupujući tzv. robu široke potrošnje poput kruha, mlijeka, čokolade, sokova, piva…
I treba nam čestitati jer smo se stvarno dokazali trošeći kod naših trgovaca. I nismo dopustili da naši trgovci pate, pa smo im u blagajne tijekom te 2023. godine ubacili 7,73 milijardi eura. Vjerujem da vam, kao i meni osobno, ta astronomska svota ništa ne znači. Posebno ako imate plaću od, recimo, 1500 eura neto. No, možda vam nešto, čisto kao usporedba, pomogne taj ukupni prihod trgovine na malo u 2022. godini kada je iznosio 6,66 milijardi eura. Lani smo kod naših trgovaca potrošili 1,1 milijardu eura, odnosno 16,1% više.
Upravo je tu razliku najlakše povezati s valom poskupljenja zbog kojeg smo plaćali više u trgovinama. Taj je val, podsjetimo se, počeo lani uvođenjem eura, a traje, doduše u nešto manjoj mjeri, i do danas. Sigurno je dio tih poskupljenja vezan uz proizvođače proizvoda koje kupujemo u trgovnama (koji su povećavali cijene trgovcima), a trgovci su sve te više ulazne troškove prelijevali na nas. I dodali još malo na konačnu cijenu za nas…
Kruh naš svagdanji masno nam naplati danas
Trgovačka marža je onaj dio kroz koji vidimo koliko i na čemu trgovci najviše zarađuju. I ona se analizira u godišnjim istraživanjima AZTN-a. A u 2023. godini najviše se zarađivalo na pekarskim proizvodima (37,2 posto), čokoladama, bombonima, keksima i ostalim konditorskim proizvodima (31,7), te svježem voću i povrću (29,9 posto). Ukratko, najveće su trgovačke marže i najviše se zarađuje na onom što gotovo svi svakodnevno konzumiramo – na kruhu.
Nema spora oko činjenice da trgovci moraju zarađivati kako ne bi propali. No, kako objasniti ovako visoke marže baš na kruhu i pekarskim proizvodima? Jednostavno, ti su proizvodi na prvi pogled jeftini – posebno ako svote u eurima ne pretvorimo u naše nikad prežaljene kune. Tih proizvoda se svaki dan prodaje u najvećim količinama, pa je nabijanje zarade na njima idealna formula za brzo bogaćenje. Zato nas niti oni podaci o ukupnoj zaradi trgovaca od astronomskih 7,73 milijarde eura u 2023. godini ne bi trebale čuditi.
Vrijeme je da se opet pogledamo u ogledalo. Kriju li se iza tih naših ljudskih lica zapravo dobroćudne, naivne i pomalo blentave face ovaca? Trošimo li bez razmišljanja? Dopuštamo li hrvatskim trgovcima da nam zamažu oči akcijama, popustima, velikodušnim klubovima vjernosti? Trebamo li pogledati kakve su cijene kod naših susjeda, pa skoknuti u kupovinu u Sloveniju, BiH, Srbiju?
Pametnom dosta.
Renato Ivanuš dugogodišnji je medijski profesionalac i stručnjak. U profesionalnoj karijeri bio je gotovo sve što se može biti u medijima – novinar, reporter, ratni reporter, urednik rubrike, pomoćnik glavnog urednika, zamjenik glavnog urednika, glavni urednik vodećeg hrvatskog medija, direktor medijske agencije, CEO velike medijske kuće… Danas vodi svoju tvrtku ”Tvornica Sadržaja”, a za Goricu.info svaki će tjedan analizirati najvažnije društvene i političke događaje kako bi vam dao širi kontekst i otkrio njihovu pozadinu.
