Topla veljača probudila je prirodu. Voćke su propupale, livade su pune proljetnica, a visoke proljetne temperature aktivirale su i krpelje.
Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, za njihovu aktivnost neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, a za daljnji razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi ptica ili sisavaca.
Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Važno je reći da je sam ugriz krpelja većinom bezopasan, osim ako nije zaražen nekom od bakterija.
Nakon uboda krpelja najvažnije je krpelja odstraniti s kože, a treba ga izvaditi cijelog, zajedno s rilcem (hipostomom) kojim se drži za kožu. Na njega ne treba nanositi nikakva sredstva premazivati uljem, petrolejom, lakom za nokte i sl. jer to uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline, a to može dovesti do ubacivanja veće količine virusa i bakterija u tijelo ako je krpelj inficiran – kaže nam aromaterapeutkinja Monika Antolović.
Pažnju treba obratiti u sljedećih mjesec dana od uboda. Važno je pratiti hoće li se pojaviti promjene i crvenilo na koži. U slučaju pojave promjena na koži, trebate se javiti svom liječniku, savjetuje Monika.
I Monika je imala bliski susret s krpeljom. Prošlo proljeće jedan je mene odabrao za svoj obrok, i baš taj je bio zaražen – kaže Monika.
Bolesti koje prenose krpelji najčešće su Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis, rijeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza. U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lajmska bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži.
U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. Nevjerovatno kako toliko malen stvor može biti toksičan.
Donosimo savjete kako bezbrižno uživati u prirodi
Ako ovih dana idete u prirodu, pazite na sebe i svoje kućne ljubimce. Koristite repelente za odbijanje krpelja kojima ćete pošpricati gole i izloženije dijelove tijela.
Dobro je obući prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo savjetuju i da izbjegavate odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
Hodajte obilježenim stazama, nemojte se provlačiti kroz grmlje, ležati na tlu i odlagati odjeću na grmlje ili tlo.
Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, nekoliko sati “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
.