Kolinje je dio hrvatske tradicije i pripreme hrane u ruralnim područjima. Udruga Prijatelji životinja traže zabranu tradicionalnog kolinja te ističu kako tvrdnje da je to tradicija o kojoj ovisi egzistencija seljaka ne drže vodu.
– Krajem studenoga i početkom prosinca u našim krajevima obavljaju se svinjokolje ili kolinja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini u klaonicama su zaklane 1,1 milijun svinja, a na domaćim gospodarstvima 1,5 milijuna svinja.
Kolinja po seoskim dvorištima poseban su horor jer se odvijaju i bez ikakve kontrole je li provedeno omamljivanje i postupa li se sa svinjama sukladno zakonskim propisima. Kako su u privatnim kućanstvima prošle godine zaklali više od 460 tisuća svinja više nego u klaonicama, možemo samo zamisliti koliko je bilo kršenja zakona i dodatne patnje životinja, upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja, koja se zalaže za zabranu kolinja.
Zbog zabrane kolinja neće propasti selo i seljaci
Navodi da tvrdnje da je kolinje tradicija koju treba održavati i da o tome ovisi egzistencija seljaka jednostavno ne drže vodu.
– Ne tako davno, zagovornici ropstva istim argumentima zagovarali su užase robovlasništva jer se ekonomija oslanjala na robovski rad. Srećom, ta strašna tradicija ukinuta je i ekonomija nijedne države nije zato propala. Jednako vrijedi i za kolinja. Prestankom tradicije krvavih dvorišta niti će seljaci biti gladni niti će se ljudi masovno iseljavati iz Hrvatske niti će itko propasti – ističe Klopotan Kačavenda.
Pravilnikom o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu dopušta se klanje svinja izvan klaonice, ako su meso i mesni proizvodi tih životinja namijenjeni potrebama vlastitog domaćinstva.
Životinju se na kolinju prvo treba omamiti
Klanje bi smjele obavljati samo osobe koje su primjereno osposobljene za takve poslove. Životinje se može zaklati samo nakon omamljivanja, koje se obavlja pištoljem s penetrirajućim klinom, koji mora biti prilagođen veličini svinje, tako da prodorom klina pištolja u mozak dođe do značajnog i nepovratnog oštećenja mozga.
Zatim se što brže pristupa klanju tako da koljač prereže karotidne arterije s obje strane vrata ili krvne žile koje izlaze iz srca kako bi se osiguralo brzo i obilno iskrvarenje prije nego što se životinja osvijesti.
– Iako zakon nalaže da se životinje pri klanju mora poštedjeti svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje, jasno je da ne postoji humano, bezbolno i lijepo klanje, navode Prijatelji životinja.
Ministarstvo poljoprivrede u Uputama za postupanje prilikom klanja svinja za potrošnju u vlastitom kućanstvu navodi što sve nije dopušteno.
Prilikom rukovanja svinjama do mjesta omamljivanja/klanja zabranjeno je udarati ili nogama tući životinje, podizati ih ili vući za glavu, uši, noge ili rep, koristiti zašiljene štapove ili druge šiljate predmete, savijati, stiskati ili lomiti repove životinjama ili ih grabiti za oči.
Životinje koje ne mogu hodati treba usmrtiti na mjestu gdje leže. Izraženo opiranje i prodorni urlici svinja pri klanju ukazuju da se užasno boje i da pate, ističe Klopotan Kačavenda.
Umjesto kulena, kobasica i šunke zdravije je jesti biljne zamjene
Osim opasnosti od trihineloze, svinjske kuge, salmonele i kolesterola, proizvodi kolinja kao što su kulen, kobasice, šunka i slanina pripadaju u mesne prerađevine.
Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ih kao kancerogene jer je njihova konzumacija povezana s rizikom od raka crijeva, pa ih treba izbjegavati, poručuju Prijatelji životinja.
Pozivaju sve ljubitelje mesnih jela da, umjesto proizvoda nastalih od zaklanih svinja, isprobaju široko dostupne ukusne biljne zamjene za meso. Time se obožavatelji mesa ne moraju odreći okusa na koje su navikli, a mogu izbjeći odvratni običaj mučenja i klanja životinja.
